Prijedlog županijskog proracuna za 2010. temelji se na bitno umanjenim prihodima, a prioriteti kod rashoda su ugovorne i zakonske obaveze, programi javnih potreba iz raspisanih natjecaja, najuspješniji programi iz ranijih godina te najosjetljivije potrebe gradana. Predložen je izrazito restriktivan proracun s težištem na štednji i racionalnom ponašanju pa 2010. nece biti godina razvojnog karaktera, vec prilika za daljnju racionalizaciju i za pripreme projekata za naredne godine, piše u obrazloženju prijedloga.
Predložen je proracun od 247 milijuna, što je 24 milijuna ili 8,9 posto manje nego nakon drugog rebalansa u 2009., s tim da je povecan samo dio za decentralizaciju. U prijedlogu proracuna su dva nova županijska odjela - za gospodarstvo s 8,36 milijuna i za medunarodnu suradnju i europske integracije s 6,09 milijuna kuna.
Plan razvojnih programa od 29,4 milijuna obuhvaca investicije, kapitalne pomoci i donacije, od cega je 16 milijuna iz nenamjenskog dijela proracuna, 6,4 milijuna iza namjenskih izvora (Europska komisija, opcine i gradovi te koncesionari) i 6,9 milijuna od decentralizacije. Uz ostalo se planira 400 tisuca za stratešku procjenu utjecaja na okoliš, 612 tisuca za Kaštijun (229.500 iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost), 2,5 milijuna za zgradu pulskog Admiraliteta (od cega 1,2 milijuna od Ministarstva financija), za dogradnju i izgradnju osnovnih tri, za srednje škole 5,9 milijuna te za novu bolnicu u Puli 800 tisuca kuna.
Nenamjenski prihodi (cine 52 posto ukupnih prihoda) su planirani za 127,19 milijuna i manji su 3,9 posto nego u 2009. zbog prodaje udjela i oprezne procjene prijenosa viška neutrošenih sredstava od 5,1 milijun (u 2008. je to bilo 8,7 milijuna). Najznacajniji je prihod od poreza na dohodak, gdje za 2010. u Ministarstvu financija procjenjuju rast od 1,8 posto uz rast nezaposlenosti od 9,7 posto. Zato se predlaže prihod od 92 milijuna, što se realno ocekuje da ce biti ostvareno u ovoj godini kao i tri milijuna kuna od izdavanja gradevinskih i lokacijskih dozvola.
Namjenski prihodi cine 9,2 posto proracuna i iznose 22,79 milijuna te su manji cak 23 milijuna kuna od onih u ovoj godini. Planira se smanjenje prihoda od potpora iz državnog proracuna (prijevoz i smještaj ucenika u srednjim školama od deset milijuna) i 9,3 milijuna manje od IPA fonda za vatrogasno plovilo. Uz ostalo, manje su potpore za financiranje EU-projekata jer se za novoodobrene projekte refundacija dobiva nakon što se odobri završno izvješce. Uvodi se koncesija za obavljanje javnozdravstvene službe, a 3,6 milijuna planiranih prihoda trošit ce javnozdravstvene službe na primarnoj razini.
Decentralizirana sredstva cine 39 posto proracuna i iznose 97 milijuna kuna te su cetiri posto veca nego u 2009. Od izravnog udjela Županije u porezu na dohodak planira se 50,5 milijuna, a ostalo od države kroz fond izravnanja. Temelj planiranja bile su smjernice Ministarstva financija i ovogodišnja odluka o bilancnim pravima za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba za osnovne i srednje škole.
Rashodi su planirani na 233,2 milijuna, što je 9,8 posto manje nego u 2009. Rashodi poslovanja smanjuju se za 14 posto (31,89 milijuna), a kapitalni rashodi povecavaju za 26 posto (6,5 milijuna). Županiji u 2010. treba 13,7 milijuna za otplatu kredita i izdatke za financijsku imovinu, što je 10,6 posto više nego ove godine.
Planirano je povecanje rashoda za zaposlene, materijalnih i financijskih rashoda, potpora i pomoci te kapitalnih rashoda. Uz zaposlene u Županiji u tom su rashodu i place djelatnika na projektima Europske unije te korisnika proracuna (od muzeja do domova za starije osobe). Izdvajanja za place se u Županiji povecavaju za 3,6 posto zbog isplata za minuli rad, za novozaposlene u Odjelu za prostorno uredenje i gradnju te za djelatnice koje se vracaju s porodajnog. Kod zaposlenih u domovima za starije osobe povecanje je deset posto zbog novog zapošljavanja i osiguranja prava iz radnog odnosa na bazi zahtjeva nadležnog ministarstva. Povecanja ima i zbog zapošljavanja na odredeno vrijeme na projektima EU-a koji idu na teret europskih fondova.