Hrvatski sabor u jutrošnjem nastavku zasjedanja raspravlja o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine, kada su ostvareni 1,4 posto manji prihodi i 8 posto veći rashodi u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U izvještajnom je razdoblju proračun uprihodovao ukupno 52,3 milijarde kuna, a zamjenik ministra financija Boris Lalovac uvodno je istaknuo da je to gotovo milijardu kuna više nego 2011. godine. Izvijestio je da su prihodi od PDV-a u prvom polugodištu ove godine bili za 7,5 posto veći nego lani, dok su prihodi od doprinosa manji za oko 990 milijuna kuna. Istaknuo je da su od PDV-a i doprinosa kumulativno naplaćeni otprilike jednaki prihodi kao i lani.
Lalovac je podsjetio da je doprinos za zdravstvo smanjen kako bi se poboljšala konkurentnost gospodarstva, a kao važne mjere poticanja gospodarstva naveo je i povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a te promjene u strukturi poreza na dobit, zbog kojih je od tog poreza naplaćeno 34 posto manje prihoda.
Sve te mjere negativno su utjecale na prihodovnu stranu proračuna, ali su rasteretile gospodarstvo i povećale kapitaliziranost poduzeća, koja je u privatnom sektoru zabrinjavajuća i kreće se oko 20 posto, obrazložio je.
Unatoč povećanju nezaposlenosti, u prvom polugodištu rasli su prihodi od poreza na dohodak, a uzrok tomu Lalovac vidi u boljoj poreznoj disciplini.
Na rashodovnoj strani u prvom polugodištu ostvareno je 63,7 milijardi kuna, 4,9 milijardi više nego lani. Lalovac je objasnio da se povećanje rashoda odnosi uglavnom na sanaciju dugova u zdravstvu, bržu isplatu subvencija u poljoprivredi te subvencije HŽ-u i HBOR-u. Povećani su rashodi za kamate i mirovine, dok je rashod za zaposlene manji za 365 milijuna kuna, zbog smanjenja koeficijenata i uvođenja centraliziranog obračuna plaća.
Lalovac je izvijestio da je u prvih devet mjeseci ostvaren deficit od 13 milijardi kuna, ističući kako je povećani deficit bio očekivan, budući da je 2013. godina prilagodbe tržištu EU.
Podsjetio je da je promijenjen sustav naplate PDV-a, koji je do ulaska u EU naplaćivan odmah po uvozu, a zatim postao obračunska kategorija, a do kraja godine očekuje i 600 milijuna kuna manje prihode od carine.
Replicirala mu je HDZ-ova Martina Dalić, upozoravajući da se ni u gospodarstvu niti u proračunu ne osjećaju učinci mjera koje Lalovac spominje. "U prvih devet mjeseci ostvareni su 1,6 milijardi kuna manji prihodi nego lani.
Proračunom je planiran porast prihoda od 3,5 milijarde kuna pa nedostaje otprilike 5,2 milijarde kuna, za koliko otprilike prijeti i povećanje deficita", upozorila je Dalić. Upitala je Lalovca kako Vlada namjerava nadomjestiti prihode i zašto deficit, za koji kaže da ga je očekivala, nije i zapisala u proračunu.
"Kako će se zatvoriti ovogodišnji proračun i nadomjestiti nedostajući prihodi i probijajući rashodi? Kako ćete isplatiti plaće i mirovine u prosincu", upitala je Dalić, na što joj je Lalovac odgovorio da isplata plaća i mirovina nije upitna.
Kazao je kako Porezna uprava priprema novi model naplate potraživanja u stečajevima, koji ponekad traju i dulje od 15 godina. "Vjerujte mi, ni sam nisam mogao vjerovati koliko tu još ima prostora da se boljom organizacijom rada naplate prihodi", rekao je Lalovac.
I Goran Marić (HDZ) Lalovcu je zamjerio tvrdnju da su manji proračunski prihodi bili očekivani te da je hrvatsko gospodarstvo najkonkurentnije u regiji. "Postoji li išta što se dogodi, a da vi ne očekujete", upitao je Marić, upozorivši da je u proračunu još uvijek zapisan gospodarski rast, iako i sama Vlada najavljuje pad. (Hina)