Promjene na hrvatskoj politickoj sceni, zapocete izbornom pobjedom Kukuriku koalicije, temeljito su uzdrmale i do jucer nedodirljive pozicije predstavnika nacionalnih manjina i manjinskih stranaka.
Oni su još od izbora u studenom 2003. bili u koaliciji s vladajucim HDZ-om, dok su danas, osam godina kasnije i nakon promjene vlasti, deklarativno uz novu Vladu, cije ce izglasavanje podržati u parlamentu.
Iako je mandatar Zoran Milanovic odbio manjinske zahtjeve da se u Hrvatskom saboru opet raspravlja o dvostrukom pravu glasa i posebnoj poziciji srpske nacionalne manjine, zastupnici manjinskog saborskog kluba te kluba SDSS-a, "besplatno" ce podržati Kukuriku Vladu, bez obzira na to što ti glasovi nemaju vece znacenje od simbolicnog.
Besplatno nije džabe
Naravno "besplatna" podrška ipak znaci da ce pripadnici manjina tražiti odredena mjesta u vlasti, što je, kroz nekoliko javnih istupa, potvrdio i lider SDSS-a dr. Milorad Pupovac. Promijenjena pozicija manjinaca - koji su više puta odbili zahtjeve opozicije da im se prikljuce u rušenju HDZ-a i izazivanju prijevremenih izbora nakon odlaska Ive Sanadera - pokazuje koliko se politicka scena promijenila.
"Etnicki biznismeni", kako ih se nazivalo po medijima, djelomice su prokockali svoj politicki ugled u koaliciji s HDZ-om, no to je samo neke od njih koštalo reizbora. Novi saborski klub manjinaca imat ce pet clanova (ceški zastupnik Vladimir Bilek izabran je kao clan Kukuriku koalicije), cemu treba pridodati tri SDSS-ova mandata.
Od starih manjinskih zastupnika u Hrvatskom saboru su dr. Furio Radin i Deneš Šoja, dok Bošnjaci, Romi i Cesi imaju nove predstavnike.
Analiticari se slažu s tvrdnjom da su zastupnici nacionalnih manjina danas u novoj poziciji.
- Manjine se mogu zalagati i brinuti za svoja prava, ali ideja da budu obvezni dio vladajuce vecine meni je nepojmljiva. Manjinci danas nemaju uobicajenu parlamentarnu funkciju da koriste svoje glasove jer nekome trebaju. Vecini njihovi glasovi ne trebaju, ali postoje stanoviti pritisci iz inozemstva da manjinci sudjeluju u novoj vlasti, onako kako su sudjelovali u staroj, kaže dr. Žarko Puhovski sa zagrebackog Filozofskog fakulteta i upozorava da Kukuriku koalicija prema manjinama nema nikakvih "dugova", kakve je, zbog naslijeda devedesetih godina, imao HDZ.
- Kukuriku ima dovoljno glasova za sve, osim za promjenu Ustava. Sudjelovanje manjinskih zastupnika u njihovoj vecini je simbolicno, dok je za vrijeme HDZ-a to ipak bilo drukcije. HDZ je s manjinama imao necistu savjest, što Kukiriku koalicija nema.
Ocito, nisu imali hrabrosti reci da to ne dolazi u obzir iako su odbili njihove konkretne zahtjeve za promjenu Ustava i za mjesta pomocnika ministara. Nevjerojatno je, po mom sudu, da traže i da se na dnevni red stavi nešto što je Ustavni sud ukinuo prije pet mjeseci, tvrdi Puhovski.
Srpska nacionalna manjina nije SDSS
U javnosti se cuju i tvrdnje da ispunjavanje uvjeta za prisustvom predstavnika manjina u javnim službama ne cini neophodnom suradnju s manjinskim strankama. SDP ce na mjesta u Vladi imenovati nekoliko pripadnika srpske manjine iz svojih redova tako da mu za to nije potreban SDSS.
Politolog Davor Gjenero slaže se s tvrdnjom da ce manjine sudjelovati u vlasti, ali ne na dosadašnji nacin koji se cinio zacementiranim.
- U novoj Vladi ce biti predstavnika nacionalnih manjina, posebno srpske, na razini pomocnika ministara, ali to nece biti isto kao i 2003. ili 2007. godine. Oni su tada bili dio vladajuce koalicije i bili su politicki imenovani, dok je danas to samo ispunjavanje domace zadace koju je postavilo domace zakonodavstvo.
Naime, Hrvatska ima Zakon o pravima nacionalnih manjina, koji u clanku 22. govori o njihovom pravu na zastupljenost u razlicitim tijelima. Time se ispunjava i obveza iz Erdutskog sporazuma, koja se provodi, i po kojem Srbi imaju pravo na pomocnike ministra unutarnjih poslova, prosvjete, kulture i uprave, kaže Gjenero.
- Dakle, ta ce mjesta pripasti nekome iz srpske nacionalne zajednice u cjelini, a ne iz SDSS-a, jer to nisu politicka imenovanja. Oni ce biti visokopozicionirani državni cinovnici, koji su usput i Srbi, ali oni nisu "koalicijski partneri". Oni kao državni službenici nisu stranacki i politicki opredijeljeni ljudi, to mogu biti samo privatno, objašnjava Gjenero.
Sve su glasnije i najave o promjenama izbornog zakonodavstva, koje ce napraviti i izglasati Kukuriku koalicija. U sklopu tih najava razmišlja se i o promjenama nacina izbora manjinskih zastupnika.
- Smatram da treba ukinuti ovakvo biranje manjinskih zastupnika, prije svega zbog toga da se ukine "striptease" biraca na biralištima, kada moraju pokazati za koju listu ce glasati. Trebalo bi vratiti jednu dobru odluku socijalistickog ustava, a to je uvodenje vijeca za prava manjina, koje bi se brinulo o njihovim potrebama i predlagalo Saboru i Ustavnom sudu donošenje adekvatnih odluka i zakona.
Ako to nece proci, onda bi se barem trebalo uvesti da zastupnici manjina nemaju pravo glasa u izboru i opozivu Vlade i predsjednika, odnosno pri donošenju državnog proracuna, tvrdi Puhovski.
Velike promjene izbornog zakonodavstva u pogledu biranja manjinskih zastupnika ipak nisu moguce, smatra Gjenero.
- Izborno zakonodavstvo mijenjat ce se, ali u vezi s manjinama nema mnogo prostora za promjene. Mjesto zastupnika talijanske manjine dogovoreno je bilateralnim sporazumom s Italijom, a isto vrijedi i za predstavnika madarske manjine.
Tri srpska zastupnika trebaju ostati zbog toga jer ih predvida Ustavni zakon. Moguce je vratiti se na njemacki ili tirolski model, pa da biraci odlucuju za koju ce listu glasati. No, cini se da se kod manjinskih prava ništa nece promijeniti, ici ce se samo na formiranje pet novih izbornih jedinica, koje ce se poklapati s granicama županija, kaže Gjenero.
U svakom slucaju, u hrvatskoj politici odnosi su danas posve promijenjeni. Ona pokazuje da nitko nema stecena prava na vlast, bez obzira na to kojeg svjetonazora i nacionalnosti bio.