Šandalja je arheološko i paleontološko nalazište kraj Pule na zapadnom rubu Valturskoga polja. Širenjem tamošnjeg kamenoloma 1952. godine uništeni su brončanodobni grobovi s kosturima umrlih u zgrčenome položaju.
Najvažniji su nalazi iz takozvane Šandalje I i Šandalje II, koje su dio sustava krških pećina, otkrivenih tijekom radova u kamenolomu 1961. godine. Tom je prilikom pronađen primitivni kameni artefakt, udarač, čija se starost procjenjuje na oko 800 tisuća godina. To je inače najstariji predmet izrađen ljudskom rukom na tlu Hrvatske.
U Šandalji II, pak, koja je otkrivena u proljeće 1962. godine, uz veliko ognjište, pronađeni su artefakti i ostaci pračovjeka s kromanjonskim obilježjima (Homo sapiens fossilis), a analizom je ustanovljena starost od oko 12.320 godina.
Opis je to spilje Šandalja koji se može pronaći na poznatoj internetskoj stranici "Istrapedia". Međutim, bez obzira što je očito riječ o vrijednom arheološkom i paleontološkom nalazištu, spilja Šandalja nema takav tretman, štoviše, gotovo je zaboravljena i prepuštena zubu vremena koji je malo-pomalo nagriza sve više.
Spilja je to naime, za koju čak ne postoji ni jedna jedina tabela s osnovnim podacima, pa makar i onima da je riječ o najvažnijem arheološkom nalazištu u ovom dijelu Europe. O njoj su se vodile nebrojene rasprave i tribine, željelo se učiniti sve i svašta, još je 2000. godine dogovoreno da ju treba pod hitno valorizirati i uvrstiti u turističku ponudu grada Pule, a samim time je i zaštititi od daljnjeg propadanja. No, otada sve do danas nije učinjeno ništa.
Najveći je problem, rekli su nam iz svih nadležnih institucija s kojima smo razgovarali, financiranje i neriješeni imovinskopravni odnosi, odnosno činjenica što spilja ne ulazi u zaštićeno područje Park šume Šijana, već spada u područje općine Ližnjan, odnosno nalazi se u tamošnjem kamenolomu koji je pak unutar područja kaznionice Valtura.
- Nažalost, valorizacija nije učinjena. Najveći je problem, barem što se nas tiče, što spilja nije unutar zaštićenog područja. Upravo zbog toga naš je prijedlog bio kad se radio dio Ipsilona (Stancija Peličeti) da se još samo sedam metara od Šijanske šume uvrsti u zaštićeno područje, no odgovor ni nakon pet godina nismo dobili, rekao nam je Elvis Zahtila, ravnatelj Nature Histice koja upravlja Šijanskom šumom.
Zbog toga, nastavio je, malo možemo učiniti što se tiče valorizacije, štoviše, ne možemo je ni adekvatno zaštititi budući da se nalazi izvan našeg područja. Plan je, dodao je, da granice Park šume Šijana produžimo do Šandalje i nadamo se da ćemo u tome uspjeti, tim više jer se radi o zemljištu Republike Hrvatske. (Piše Nera SOFTIĆ; snimio Manuel ANGELINI)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU