Nakon što su 2007. godine obavljena sondiranja uz zgradu Arheološkog muzeja Istre, znalo se da u donjim slojevima uz zgradu postoje očuvani slojevi iz rimskog doba, ali i još stariji, iz doba Histra. Zatvaranje zgrade muzeja radi adaptacije i dogradnje bila je stoga prilika da se krene u istraživanje samih temelja koje je i započelo lani, a nastavljeno i tijekom ove godine. Već prvi arheološki nalazi opravdali su očekivanja.
Pet histarskih vatrišta
- Sondiranjem uz zgradu naišli smo na očuvane slojeve i znali smo da će i unutar zgrade, u njenim temeljima, biti nastavak te priče. U nasipu smo naišli na antički sloj, na nekih četiri metra dubine. Željeli smo ići i dublje, ali je bilo nužno statički utvrditi zidove radi stabilnosti zgrade, da bi držali prostor na okupu. Kada smo to učini, krenuli smo dublje, na pet, pa sada gotovo i šest metara i doista našli ostatke Histra, što zapravo samo dokazuje tri tisuće godina postojanja grada. Riječ je o izuzetno zanimljivim nalazima, poput podnica histarskog stambenog objekta, ostacima vatrišta, ukupno njih pet, koje smo ovdje pronašli i koji govore o kontinuiranom urbanitetu grada, rekao nam je uvodno ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.
Voditeljica ovih istraživanja je Maja Čuka. Kako nam kaže, u prva tri metra koliko su kopali 2014. godine pronašli su slojeve iz rimskog perioda poput amfora poslaganih u sklopu drenaže, a pronađeni su i ulomci kamene arhitekture, najvjerojatnije vezanih uz Malo rimsko kazalište.
- Ove godine, nakon što smo učvrstili okolne zidove, krenuli smo kopati dublje i skinuli gornji rimski sloj. Tu smo također našli mnogo zanimljivih stvari poput prstena od bjelokosti, školjaka, ostatke kostiju, ostatke hrane te dosta ulomaka prapovijesne keramike. Riječ je o Gnathia keramici iz V. do II st. prije Krista tipična za jug Italije, ali su radionicu imali i na Visu, staroj Issi. Pronašli smo zatim i in situ amfore pored vatrišta, italsko-grčkog tipa, i ulomke fibula (poput današnjih ziherica). Osim toga, našli smo podnice, potom vatrišta iz IV. do II. stoljeća, a još dublje našli smo i koštane igle iz VIII. st. prije Krista. To je starije razdoblje Histra koje se nalazi na matičnoj stijeni do koje smo kopali. Osim toga, naišli smo i na bunar, ali on mora biti novijeg datuma, jer su prema austrougarskom katastru ovdje bili vrtovi, pa bunara ima dosta, gotovo u dahu rekla nam je Čuka i pojasnila da je svojevremeno, istraživanjem Foruma, i tamo pronađeno nekoliko bunara.
Prezentacija nalazišta
Najstarija od pet pronađenih peći datira iz VIII. st. prije Krista i trenutno je to najdublji dio do kojeg se kopalo jer se peć nalazi zalijepljena na matičnoj stijeni. Što će se dalje raditi i na koji način će se u konačnici ovi nalazi valorizirati za sada se, kaže ravnatelj Komšo, ne zna.
- Ovdje su po projektu rekonstrukcije zgrade predviđeni depoi tako da će ovo nalazište biti teško prezentirati na način da bude vidljivo javnosti. Osim toga, riječ je o zapečenoj i premazanoj zemlji koja se, kada smo je izložili, osušila pa puca. Dakle, morat ćemo sjesti i razmisliti da li ovo prezentirati, ali bez daljnjih arheoloških istraživanja koje ćemo pustiti za neke buduće generacije ili ćemo istraživanje nastaviti do živca? Hoćemo li ostatke podnice istražiti ili pustiti? Uglavnom, morat ćemo o tome odlučiti u idućih mjesec dana, ustvrdio je Komšo.
Kad završe istraživanja tada će se, kaže, krenuti i u istraživanje vanjskog dijela uz zgradu. Zaposlenici će tada morati u cijelosti napustiti zgradu AMI-ja jer neće više imati sanitarne čvorove, a krajem ove ili početkom 2016. godine trebali bi pak započeti i radovi na zgradi. Istovremeno će se pripremati i dokumentacija za kandidiranje na strukturne fondove EU-a. Bude li sve teklo prema planu, prije svega po pitanju zatvaranja financijske konstrukcije, Puljani, ali i sve veći broj turista u našem gradu, u novu bi zgradu Arheološkog muzeja mogli ući 2018. godine. Uz zgradu koja bi imala i posve novi raspored stalnog postava, koji bi bio prezentiran uz pomoć modernih tehnologija, planira se i uređenje okoliša te poveznica s Malim rimskim kazalištem. (Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ, snimio Milivoj MIJOŠEK)