Predstavljanjem knjige mlade 26-godišnje povjesničarke Samante Paronić "Logori smrti - potresna stvarnost barbanskih i proštinskih 'evakuiraca' (1914.-1918.)", preksinoć je u dobro popunjenom holu barbanske osnovne škole započeo drugi, završni dan Memorijala Petra Stankovića, posvećen ovom poznatom barbanskom svećeniku, znanstveniku, povjesničaru i piscu (1771 - 1852), ove godine naslovljen "Barban u srcu".
Vlakovima za stoku
- Zašto sam se odlučila za ovu temu? To je bilo prisilno napuštanje domova. Nakon odluke austrougarskih vlasti izazvane procjenom o napadu Italije, oko 60.000 Istrana je u teretnim vlakovima za stoku odvezeno u austrijske, ugarske, češke i moravske logore. Donedavno se ova tema nalazila na marginama znanstvenog istraživanja, a njome su se bavili povjesničari Andrej Bader i Davor Mandić, kazala je Samanta Paronić.
U prenapučenim logorima mnogi su izgubili živote zbog gladi, loših higijenskih uvjeta i posebno zaraznih bolesti. Umrlo je oko 5.000 Istrana, a oni koji su se vratili, došli su izgladnjeli i izmučeni na zapuštena imanja i razrušene domove. Uz arhivsko gradivo, posebno župne arhive Barbana i Krnice, temeljni su joj izvori bile onodobne novine Hrvatski list, Polaer Tagblatt i Naša sloga.
Premda su se "evakuirci" vraćali u Istru do veljače 1919. godine, u ožujku 1916. među prvim povratnicima nalazili su se i mještani Barbana i Krnice, a ubrzo su se vratili i oni iz Raklja, dok je o sudbini Proštinara odlučila sočka fronta, odgodivši njihov povratak sve do listopada 1918. godine. O knjizi Logori smrti" pohvalno su govorili njeni recenzenti prof. dr. sc. Nevio Šetić i prof. dr. sc. Slaven Bertoša, a prije njih povjesničar dr. sc. Stipan Trogrlić.
O rakljanskoj frazeologiji govorile su u nastavku dr. sc. Lina Pliško i Romana Percan. O čakavskoj frazeologiji još nema rječnika, a od kraja 80-ih godina naovamo analizirao se jezik Balotinih pjesama. One su zasad zabilježile 800 rakljanskih frazema, a ti su frazemi, zaključile su, nastali na folklornim, običajnim, religijskim i sveukupnim životnim iskustvima i suodnosima ljudi koji stoljećima sužive na ovim prostorima. U govoru ostaju one sveze riječi i značenja koja su najslikovitija, najosmišljenija, ali i prihvaćena od najvećeg broja govornika.
Barbanski statut
Pored njih, mag. Matija Drandić govorio je o povijesti Barbanskog statuta, Slaven Bertoša o Sutivancu u Uskočkom ratu prema epizodi iz 1616. godine, Samanta Paronić obradila je podatke iz matičnih knjiga vjenčanih od 1815. do 1821., prof. Marko Jelenić Barbanštinu u godinama smrtnosti od 1821. do 1841; o Župi Barban i agrarnoj reformi 1945.-1946. izlagao je dr. sc. Stipan Trogrlić, a prof. Iva Kolić o Antifašističkoj fronti žena, s posebnim osvrtom na Barbanštinu.
Prvog dana, uz predstavljanje IV. sveska zbornika "Barbanski zapisi", dipl. ing. arh. Anton Percan govorio je o palači obitelji Stanković u Barbanu, mag. educ. Denis Kontošić o Stankoviću kao pjesniku, dr. sc. Sandro Cergna o Stankovićevom zanimanju za ihtiologiju, učitelj Lucijan Benković o don Luki Kircu, barbanskom župniku od 1887. do 1895., a prof. Josip Šiklić o stanovništvu Barbana prema popisima iz 1531. i 1945. godine.
Koliko košta uvala Blaz?!
Prof. dr. sc. Lenko Uravić s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" i njegova mlađa kolegica mag. oec. Roberta Kontošić, predstavivši model valorizacije uvale Blaz, istaknuli su njenu "nevjerojatnu razvojnu mogućnost", i to i za Barban i za Marčanu i za Labinštinu. Njen sjeverni dio pripada barbanskoj, a južni marčanskoj općini. Od prapovijesti je zbog brojnih izvora pitke vode uvala Blaz puna života; svi su izvori izdašni, od 300 do preko 2.00 litara u sekundi. Uvalu Blaz su zvali i uvalom mlinova; postojalo je minimalno pet mlinova, a prvi zapis koji dokumentira mlinove, konkretno kupoprodaju jednog mlina, potječe iz 1572. godine.
U toj je uvali moguća izgradnja turističkih sadržaja u smjeru ekskluzivnih vila (kojih uokolo već ima), lovnog i ribolovnog turizma, zone sportova i rekreacije, seoskog turizma s restauriranim mlinovima te marine, a Uravić za potonju spomenuo lokaciju kamenoloma u Raklju, uz poštivanje svih ekoloških kriterija.
- Uvalu Blaz su u ratnim godinama razgledali prvi ljudi tvrtke Neckermann i nizozemske kraljevske aviokompanije KLM, te nas u hotelu 'Histria' zatim pitali: "Što to košta?" Oni bio to doslovno kupili, no nije bilo riješeno vlasnički odnosi, postojalo je društveno i privatna vlasništva, kazao je Uravić. (Zoran ANGELESKI)