Iako se o parlamentarnim izborima, najavljenim za jesen 2011. godine, u javnosti neprekidno govori, o zakonskim osnovama na kojima ce se oni provesti nema niti rijeci. Naime, postojeci paket izbornog zakonodavstva, kojime se odreduje broj zastupnika, izborne jedinice i posebna pravila za izbor predstavnika nacionalnih manjina i dijaspore, nužno je potrebno promijeniti zbog promjena Ustava koje su odavno stupile na snagu.
Osim toga, u javnosti su se culi brojni zahtjevi za smanjenjem broja saborskih zastupnika, koji postaju prevelik trošak za državnu blagajnu. Rasprave o podjeli zemlje na regije - koje su otpocele prijedlozima iz Instituta za javnu upravu, a nastavile se recentnim zamislima Ekonomskog instituta da se Hrvatska podjeli na sedam regija - takoder podrazumijevaju da se saborski zastupnici biraju prema drugacijoj "politickoj geografiji" no što je to sada slucaj.
Novi zakon - uskoro?
Prema ustavnom zakonu, promjene izbornog zakonodavstva trebale bi uslijediti najmanje godinu dana pred izbore. To bi, ako je vjerovati premijerki Jadranki Kosor, koja govori o izborima krajem 2011. godine, trebalo znaciti - ovih dana. No, u Vladi ne znaju ništa o promjenama izbornog zakonodavstva, a saborski zastupnici nisu zaprimili nikakav prijedlog o izmjenama tih zakona.
"Nemam informacija o tome radi li Vlada na izmjenama Zakona o izbornim jedinicama, Zakona o izboru zastupnika i Zakona o izborima pripadnika nacionalnih manjina", rekao nam je Josip Leko, SDP-ov ustavnopravni strucnjak. "Došlo je do promjena u 11. izbornoj jedinici, gdje umjesto nefiksne imamo fiksnu izbornu kvotu te dodatno pravo glasa za izbor pripadnika nacionalnih manjina. Treba regulirati i izbore za zastupnike srpske manjine, kojima Ustav jamci tri mjesta u Saboru, ali treba znati da srpske stranke mogu ici i u ostale izborne jedinice gdje smatraju da imaju šanse. Znaci, ima razloga i potrebe da se doradi i precizira izborno zakonodavstvo. Samo ne znamo što se s time ceka", objašnjava Leko.
Broj zastupnika svesti na normalu
Neovisni politicki analiticar Davor Gjenero napominje da ustavni zakon o provodenju Ustava odreduje da se izborni zakon ne smije mijenjati godinu dana pred izbore. "Dakle, maksimalni rok do kojeg Vlada može mijenjati izborni zakon je ožujak 2011. godine. Tumaceci ustavni zakon Ustavni sud bi drukcije postupanje mogao proglasiti nevažecim", kaže Gjenero.
No, prema mišljenju Josipa Leke, ta se pravila mogu prekršiti bez kazne. "Postoji odredba da se izborni zakoni ne smiju mijenjati godinu dana pred izbore, ali nigdje nema sankcije koja bi se izvršila ako se taj rok prekrši. Potrebno je uskladiti dvostruko prava glasa za male manjine te naci novi model glasanja za srpsku vecinu. Tu je i glasanje dijaspore po odredbi za fiksnu kvotu," objašnjava Gjenero.
Osim uskladivanja zakona s promijenjenim Ustavom, dio javnosti ocekivao je da se ide u smanjenje broja zastupnickih mjesta. To je još uvijek moguce, ali bi tražilo promjenu izbornog modela. "Broj saborskih zastupnika treba se svesti na normalu. Bacamo izmedu pet i osam milijuna eura po mandatu na prekomjerno velik broj saborskih zastupnika. Od 2000. naovamo, u tri mandata, biramo Sabor koji je na rubu ustavnog maksimuma od 160 zastupnika. Biramo 140 redovitih zastupnika na osnovu opceg prava glasa. Hrvatska je sasvim normalno funkcionirala sa 120 zastupnika u mandatima 1992.-1995. i 1995.-2000. Broj zastupnika je povecan zbog promjene izbornog modela jer je, po D'Hondtovoj metodi izracunavanja mandata, dovelo do izrazito visokog izbornog praga", tvrdi Gjenero.
S mogucnošcu smanjivanja broja zastupnika slaže se i Leko te dodaje: "Ne vjerujem u to, jer nema još prijedloga u tom smislu, a trebalo bi mijenjati i izborne jedinice. Teško je ocekivati da ce se smanjivati broj zastupnika, jer su izborne jedinice krojene po potrebama HDZ-a devedesetih godina. Neke su vece neke manje, pa je stoga i legitimitet nekih zastupnika po toj osnovi razlicit."
Gjenero podsjeca na ideju koja se cula u javnosti, da se promijene izborni okruzi, odnosno da se ponovno konfiguriraju izborne jedinice. "Treba ili smanjiti broj izbornih jedinica ili broj zastupnika koji se u njima biraju. Promjena politicke geografije izrazito je opasna. Barem dvije stranke time su znacajno pogodene. To su IDS, kojem se razbija izborna jedinica u kojoj dobro stoji, te HNS, cije je uporište medimurska i varaždinska županija. HDZ gubi u izbornoj jedinici gdje su Zadar i Lika, gdje su nadzastupljeni, a ta jedinica ima nešto manji broj glasaca. S obzirom na to da su u pitanju tradicionalna uporišta jakih stranaka, mogao bi se postici konsenzus i izborni zakon bi ostao kakav jest u tim granicama", smatra Gjenero.
Vremena za drasticnije promjene izbornog zakonodavstva ipak je sve manje, posebno ako se radi o izmjenama izbornih jedinica i ponovnom krojenju izborne mape Hrvatske. Stoga je vjerojatnije da ce se ici samo u kozmeticke promjene, gdje ce se zakonski urediti dodatno pravo glasa za male manjine, glasanje srpske zajednice i dijaspore. Sve ostale promjene - koje ne odgovaraju niti strankama pozicije niti opozicije - nece se dogoditi. Na izborima cemo vjerojatno imati i (pre)velik broj zastupnika, koji ce porezne obveznike skupo stajati, a sve uz obrazloženje da demokracija nema cijene.