Na nedavnom sastanku čelništva ALDE grupe u Europskom parlamentu koji je održan u Poreču, sudjelovao je i predsjednik Kluba zastupnika ALDE u EP-u i bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt. S njim smo razgovarali netom nakon održane diskusije Savez liberala i demokrata za Europu gdje je u žarištu rasprave bila aktualna izbjeglička kriza koja potresa cijelu Europu.
- Svjedočimo da je cijela Europa po pitanju rješavanja izbjegličke krize pala na testu. Može li ova situacija dugoročno nanijeti štetu i kaos na razini članica Europske unije?
- Nažalost mnogi upiru prstom u Europu, međutim, treba odmah naglasiti da je ovo kriza nastala zbog nejedinstvenog sustava funkcioniranja na razini Europske unije. Uzrok treba svakako tražiti u oprečnim politikama država članica koje nemaju ujednačene i jedinstvene zajedničke odluke o kontroli granica, azilantskom sustavu i migracijama, čime je Europa ozbiljno riskirala sve dosad postignuto i pokazala nemogućnost da se nosi sa azilom i migracijom na jedinstven način.
-Tko je odgovoran?
- Zadnjih nekoliko godina mogli smo pretpostaviti, ali i znati da će do ove krize doći i da se ona neće moći izbjeći. Koliko smo puta u Parlamentu razgovarali o svim tim pitanjima i kako će se to odraziti na stabilnost Europe. Upozoravano je kako se mora izbjegavati konflikt u Siriji, kako treba pomoći sirijskoj vojsci i demokratskoj opoziciji. No, što se učinilo, čini mi se ništa? Sada je Islamska država preuzela velik dio države, a u isto vrijeme kreirali smo ogromnu izbjegličku krizu.
Micanjem pogleda svih zapadnih lidera, ali i Amerikanaca i Rusa, koji su sa strane gledali na sve te sukobe u Siriji, dobili smo situaciju u kojoj se danas nalazimo. Smatram da je ova kriza rezultat snažnog ignoriranja kompletne međunarodne zajednice, osobito Europe.
- Koji su to mehanizmi kojima bi se ova humanitarna kriza ipak mogla zaustaviti?
- Jedini način da se kriza prebrodi je da europske zemlje rade zajedno i da pomognu ostalim zemljama koje su suočene s problemima, poput Grčke, Rumunjske i sada Hrvatske. Način na koji je hrvatska Vlada reagirala i kako se nosi s ovom krizom pokazuje ljudskost, što se pak ne može reći za Mađarsku. To što su oni činili, puštajući suzavac i vodene topove je skandal. Europa mora pomoći zemljama poput Hrvatske, kako bi prebrodili ovu kriznu situaciju.
Tu prije svega mislim na financijska sredstva, ali i na ljude iz drugih zemalja koji bi došli i pomogli Hrvatskoj da se na prihvatljiv i human način vrši registracija ljudi koji dolaze i idu dalje na zapad. Također, što je prije moguće treba oformiti europsku granicu i obalnu stražu, jer ne možete integrirati Europu stvaranjem schengen područja, a istovremeno govoriti kako je vanjska granica nacionalno pitanje. To mora biti zajednička europska odgovornost.
- Koja je vaša vizija Europe u narednih pet godina i što je ostalo od prvotne europske ideje?
- Trenutno, nije ostalo mnogo. Krenuli smo vođeni prelijepim idejama, poput schengena i eura, ali bez korištenja zajedničkih alata i instrumenata na razini cjele Unije po pitanju kontrola granica, azila i migracijskog sustava, takva europska ideja je neodrživa. Zemlje članice se i dalje ponašaju tako da rade i upravljaju kako one hoće. Zemlje moraju biti svjesne da se nalaze u europskom prostoru u kojem moraju djelovati europske institucije koje će upravljati tim prostorom, a ne da to čine nacionalne vlade.
Osobito to mislim kada je riječ o monetarnom sustavu i rješavanju izbjegličke krize. Ključni problem danas jest, što države članice i politički lideri na nacionalnim razinama ne vide i ne shvaćaju, da ako žele da Europa uspije, moraju preusmjeriti moć isključivo na europsku razinu.
Naravno da to ne žele učiniti, jer time bi naravno oslabili vlastitu moć. Vjerujem da se kriza može riješiti većom europskom integracijom, a osobno se zalažem za federalizaciju Europe, jer jedino tada možemo braniti i zastupati interese u svijetu koji se bori s globalizacijom. Kako će Europa braniti vlastite interese u odnosu na Kinu ili Indiju? Isključivo jačanjem i očuvanjem temeljnih europskih vrijednosti, a kada govorim o federaciji ne mislim samo u ekonomskom smislu, već i u političkom.
- Kada je realno očekivati novo proširenje i uključivanje novih članica, poput Srbije, Makednje, Crne Gore? Je li Europa spremna za nove članice ali i obrnuto?
- Jedini način za osiguravanje stabilnosti jest da zemlje na zapadnom Balkanu postanu dio iste obitelji. To je najbolje rješenje. Ako Makedonija, Srbija i Crna Gora ispune uvjete i kriterije iz Kopenhagena u procesima koje je prošla i Hrvatska, to će biti najbolji način za budućnost cijelog zapadnog Balkana. Ne sudjelujem u pregovaračkim procesima, sve ovisi o ispunjavanju uvjeta i kriterija, tako da ne mogu točno predvidjeti u kojem bi se periodu proširenje moglo dogoditi.
- Zbog čega je važna Strategija Europske unije za Jadransko-jonsku regiju?
- Prije svega naglasak je na konkretnim projektima održivog gospodarskog razvoja. Lani sam bio u Istri i oduševio sam se kada sam vidio nova ulaganja, osobito u poljoprivredi i veliku promjenu koja se dogodila nakon ulaska Hrvatske u Uniju. Cilj je, naime, stvoriti dodatne mogućnosti za održiv rast širom Jadransko-jonske regije i jačati snagu regija.
Danas, kada pogledate Istru, vidite da je ona na pravom putu, a ono što Europa treba poduzeti i učiniti jest da podupre i pomogne jednu takvu strategiju koja bi doprinijela daljnjem razvoju Istre, kao jedne od vodećih regija u Europi. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ, snimio MILIVOJ MIJOŠEK)