"Sada, kada se sve budi, ja kao da se gasim. Teško se budim. Vani je sunce, a ja bih najradije bila u krevetu. Navečer ne stignem ništa pročitati niti pogledati kakav film jer odmah zaspim. Ne volim taj osjećaj kada ti se baš ništa ne da". Ovako opisuje svoje trenutačno stanje duha i tijela jedna Puljanka iz koje, u "normalnim" okolnostima, frca energija od jutra do večeri. I nju je, s izlaskom prvih jačih sunčevih zraka, poput mnogih, strefio proljetni umor. Nije neka velika boljetica, no može ozbiljno poremetiti svakodnevni radni ritam.
Jedna druga Puljanka, koja se svakodnevno bori i s niskim tlakom, kaže da za nju "proljetni umor nije aktualan" jer je umorna stalno, a najviše nakon što se vrati s posla i višesatnog gledanja u kompjutor. Ona, za razliku od svoje sugrađanke, na proljeće nije umornija nego zimi, štoviše, ima više energije jer je upija boravkom u prirodi i smatra da je proljetni umor "izmišljotina modernog vremena." Treća pak sugrađanka ne slaže se sa svojom prethodnicom te tvrdi da se tijelo na proljeće budi iz zimskog sna, mijenja se režim prehrane, a sve to utječe na organizam.
Neovisno o osobnom osjećaju naših sugovornica, liječnici kažu da se osjećaj "kao da nismo u formi", uz smanjenu radnu sposobnost, javlja po isteku zime i traje sve do konca proljeća, kada na tržnice stignu veće količine raznovrsnog voća i povrća. Uzrok takvom stanju je nedostatak vitamina C koji organizam, zbog jednolične prehrane, zimi nije dobivao u dovoljnim količinama. Zbog manjka tog vitamina smanjena je iskorištenost kisika u stanicama i tkivima, a uz to slabi imunološka snaga organizma, pa on lakše obolijeva, objašnjavaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Brzo zamaranje, manjak koncentracije, stalno zijevanje i potreba za snom danju simptomi su proljetnog umora. Također se javljaju povećana razdražljivost, bezvoljnost, tjeskoba i depresija. Ljudi koji su osjetljivi na vremenske promjene češće pate i od proljetnog umora.
Smetnje nestaju brzo nakon unosa namirnica koje sadrže veće količine vitamina C, pa liječnici preporučuju da cijele zime i u proljeće treba jesti što više voća i povrća jer je iskoristivost i učinkovitost vitamina C iz prirodnih izvora bolja nego iz onih umjetnih. Dakle, prehrana treba biti lagana, bogata svježim voćem i povrćem, ali i ugljikohidratima (tjestenina, krumpir, riža…) budući da trajno povećavaju razinu šećera u krvi te potiču organizam na tvorbu serotonina koji pak podiže raspoloženje. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
VIŠE O OVOJ TEMI ČITAJTE U PRILOGU NEDJELJA PLUS.