Da katarzičnu dimenziju pročišćenja osjećaja gledatelja kroz izazivanje straha i sažaljenja sadrži odličan performans "Prokleta brana" multimedijalne umjetnice Lale Raščić, za njene je impresivne 40-minutne izvedbe (uz sugestivnu glazbenu pratnju Jusufa Brkića na šargiji), vjerno sinoć pokazala odlična reakcija pulske publike u galeriji Anex na otvorenju grupne međunarodne izložbe suvremene umjetnosti Meridijan 16.
Temeljena na bosanskoj tradiciji usmene književnosti, ova futuristička pripovijest iz 2027. godine ima ugrađen motiv potopa - Tarik je mladi inženjer, Merima njegova ljuba, a stanovnike Lukavca oni će spasiti od poplave ukoliko emitiraju radio dramu "Katastrofa" iz 2000. godine. Uz junake i vile, ljubav i distopiju, rijeke i jezera, brane i tvornice, BiH i EU, romansa iz budućnosti gradi se na ovim prostorima. Autorica živi i radi u Zagrebu, Sarajevu i New Orleansu.
Ova njena svojevrsna radio drama uživo prethodila je službenom otvorenju sadržajnog osmog izdanja grupne međunarodne izložbe suvremene umjetnosti Meridijan, koja se u organizaciji HDLU-a Istre bijenalno održava od 2002. godine. Ovogodišnja izložba nosi naziv "Svjedoci - tijela u dijalogu i procesi refleksije", njen koncept potpisuje kustosica Multimeridijana 16 Mara Anjoli Vujić, a uz Lalu Raščić, u projektu sudjeluju umjetnici Milijana Babić, Tomislav Brajnović, Regina Jose Galindo, Olja Grubić, Siniša Labrović, Dalibor Martinis, Mark Požlep, Larissa Sansour i Goran Škofić.
Izložba je, kako je prilikom otvorenja rekla predsjednica HDLU-a Istre Dorina Vlakančić, strukturirana kao galerijski postav radova deset umjetnica i umjetnika koji uključuje živo izvođenje samostalnih performansa, ali i performansa koji su sastavni elementi kompleksnijih umjetničkih radova, izravno pred publikom ili posredovanjem medija kao što su fotografija, video, film i instalacija. Kako navodi kustosica, u središtu zanimanja je tijelo u svoj svojoj kompleksnosti, kao najranjivije, najfragilnije i najneposrednije sredstvo umjetničkog djela.
Performans "Uspavana ljepotica" premijerno je u Anexu izvela mlada 26-godišnja pulska multimedijalna umjetnica Olja Grubić, koja se na koncu skinula i naga kroz publiku otišla izvan galerijskog prostora. Performans se sastoji od tri sna koji u sebi prepliću odnos žene, spolnosti, društva, karijere i sebe samih.
Uživo je u susjednoj galeriji Luka glazbeni performans "Čudnije od raja" izveo slovenski umjetnik Mark Požlep koji je uz glazbenu pratnju Igora Feketije za klavijaturama, predstavio dio istoimenog umjetničkog projekta izvedenom u stvarnom društvenom okruženju. Riječ je o sedmodnevnoj koncertnoj turneji ovog dvojica u domovima za starije osobe u šest zemalja bivše Jugoslavije, gdje im se glazbeni program sastojao od sedam pjesama, koje su obilježile jugoslavensku popularnu glazbu 50-ih i 60-ih godina ("Stranci u noći" Ive Robića, "Bila je tako lijepa" u izvedbi Dragana Stojnića, "Devojko mala" Vlastimira Đuze Stojiljkovića, narodna "Žute dunje"…). "Čudnije od raja", prema riječima autora, nije priča o Jugoslaviji već priča o čovječanstvu; o ljudskom biću i njegovoj vječnoj želji za promjenama, nevjerojatnom sposobnosti izgradnje i razaranja, ljubavi i mržnje, o rođenju, životu i smrti.
U rijetko originalnom desetominutnom video radu koji se prikazuje u galeriji Anex, Dalibor Martinis razgovara s Daliborom Martinisom, ali s 31-godišnjim razmakom. Umjetnik je 1978., tada star 31 godinu, izveo performans u formatu TV intervjua. Pitanja su bila snimljena na videovrpcu i ostavljena na polici 31 godinu. U utorak, 13. travnja 2010. Dalibor Martinis, sada star 62 godine, suočio se s Daliborom Martinisom iz 1978. i odgovorio na postavljena pitanja u HTV-ovoj emisiji za kulturu "Drugi format".
Vizualno je dojmljiv devetominutni SF kratki film "Nacionalna nekretnina" palestinske umjetnice Larisse Sansour, u kojem Palestinci imaju svoju državu u obliku jednog divovskog nebodera u kojem konačno žive na visokoj nozi.
Politički angažirana umjetnica iz Gvatemale Regina Jose Galindo predstavlja se dvama video radovima "Krajolik" i "Zemlja", inspiriranih krvavom prošlošću Gvatemale (genocid s više od 200.000 mrtvih), koji opisuju kako je vojska kopala jame prije ubijanja ljudi i bacanja tijela u jame.
Tomislav Brajnović u video instalaciji "Skidanje ega" p(r)okazuje umjetnika kojemu je često ego izraženiji od samog angažmana, a socijalna osjetljivost samo poza i varka, smatrajući da o osobnosti umjetnika uvelike ovisi i kvaliteta njegovog rada
Na izložbi treba pogledati dojmljivu seriju fotografija Gorana Škofića "Parkirališta", u kojoj čovjek predstavlja automobil, stroj koji se koristi za rangiranje nečijeg uspjeha. U seriji fotografija riječke umjetnice Milijane Babić "Djedica", umjetnica prosi na ulicama i trgovima, a dobiveni novac ubacuje u limenku Coca-Cole.
Siniša Labrović predstavit će se preksutra u 19 sati u galeriji Luka performansom "Intervju" koji slavi estetizaciju i opresivnu normativizaciju dobrog ukusa.
(Zoran ANGELESKI)