Dobra iskustva dosadašnje suradnje otvaraju nove izazove za budućnost, misao je vodilja u znaku koje je u srijedu u Pivki održan radni sastanak dosadašnjih i budućih partnera u projektima prekogranične suradnje na području poljoprivrede i ruralnog razvoja, kojemu je cilj bio utvrditi područja budućih zajedničkih projekata koji bi se kandidirali za financiranje iz programa Interreg Slovenija-Hrvatska 2014.-2020. godine.
Kako je na skupu u uvodnom izlaganju pojasnio Dimitrij Pur iz službe slovenske Vlade za razvoj i europsku kohezijsku politiku, riječ je o programu ukupne vrijednosti 40 milijuna eura, čime će se pokrivati konkretni projekti prekogranične suradnje u tri tematska područja: zaštita od poplava, zaštita i revitalizacija kulturne baštine, te unapređenje kulture života u pograničnom području.
Upravo je ova treća tema okvir i za projekte u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Raspisivanje natječaja za projekte koji bi se financirali iz ovog programa očekuje se u drugoj polovici godine.
Sastanak je sazvan prije svega zbog usuglašavanja tema, a kakve bi to teme mogle biti predočili su u zajedničkom izlaganju Miran Sotlar iz Poljoprivredno-šumarskog zavoda u Novoj Gorici i Gordan Šubara iz Agencije za ruralni razvoj Istre. Prekogranični prostor koji čine hrvatski i slovenski dio Istre te koparsko i riječko zaleđe (Brkini i Ćićarija) geološki je i biološki jedinstven, ali i specifičan u odnosu na šire okruženje, nastanjuje ga jednak biljni i životinjski svijet, a ljudi su na tom prostoru razvili jednake načine života i privređivanja. Međutim, posljednjih desetljeća je istarski prekogranični prostor doživio degradaciju zbog promjene načina života ljudi u tom prostoru.
Revitalizacija stočarstva
Zanemarivanjem i odumiranjem stočarstva dogodilo se da je 60-70 posto nekadašnjih pašnjaka zaraslo u šumu, što je dovelo i do promjena u načinu i opsegu ljudskog privređivanja, ali i do narušavanja dotadašnje biološke raznolikosti, a k tome je zbog depopulacijskih procesa stanovništvo u pograničnom prostoru između Hrvatske i Slovenije na području Istre - desetkovano. Cilj dosadašnjih nekoliko projekata prekogranične suradnje zato je i bio, ukazali su Sotlar i Šubara, ispitati mogu li se pokrenuti procesi obnove privređivanja, prije svega u stočarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji, u demografski degradiranim područjima, čime bi se postigla dva učinka: motiviralo ljude u ruralnom prostoru da ostanu u svojim domovima, a ukoliko oni obnove tradicionalne načine privređivanja, revitalizacija primjerice stočarstva kroz obnovu pašnjaka utječe i na obnovu biološke raznolikosti.
Primjere dobre dosadašnje suradnje koji pokazuju potencijale i za budućnost naveo je i istarski županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović, spomenuvši zajedničku hrvatsko-slovensku zaštitu istarskog pršuta kao prvi primjer u Europskoj uniji uopće da su dvije države zajedno zaštitile jedan proizvod.
Dinamično projektno ljeto
- Trebaju nam projekti za poljoprivrednike u Istri bez granica, za poljoprivrednike koji će svoje proizvode plasirati u istarski turizam, da više ne bude, kao dosad, da istarski hoteli hranu za svoje goste dobavljaju iz cijelog svijeta, samo ne od istarskih proizvođača - zaključio je Antolović, naglasivši da budući projekti trebaju jednostavno nastaviti promišljati misao kako vratiti život u ovaj gotovo napušteni prostor.
Pored sazivača ovog sastanka - Poljoprivredno-šumarskog zavoda iz Nove Gorice, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane Republike Slovenije, slovenske vladine Službe za razvoj i europsku kohezijsku politiku, Istarske županije, AZRRI-ja i općine Pivka - u radu skupa sudjelovali su s istarske i hrvatske strane još i predstavnici gradova Buzeta i Pazina, LAG-ova Središnja i Istočna Istra, Hrvatske poljoprivredne agencije i hrvatskog Ministarstva poljoprivrede. Svi su se usuglasili da im predstoji dinamično projektno ljeto čiji će se plodovi vidjeti u kandidiranim projektima čim natječaji programa Interreg budu otvoreni. (Davor ŠIŠOVIĆ)