Pićanci su pokazali veliko zanimanje za Interreg projekt "Živa coprnija - Živa štrigarija", koji Općina Pićan provodi u suradnji s partnerima iz Slovenije i Hrvatske. To su Etnografski muzej Istre i Udruga Val kulture s hrvatske strane te Beletrina – zavod za izdavačku djelatnost i Znanstveno istraživački centar iz Slovenije. Projekt je ukupno vrijedan 928 tisuća eura, a od toga Općini Pićan pripada 90.900 eura.
- Radi se o projektu kojem je glavni cilj očuvanje nematerijalne baštine osmišljavanjem inovativnih metoda predstavljanja bajoslovne baštine vezene uz "štrigariju". Pristup interpretaciji nematerijalne baštine oblikovat će se na temelju analize bajoslovne tradicije područja te znanja stečenih tijekom studijskog posjeta Škotskom centru pripovjedalaštva koji ima bogato iskustvo na tom području, pojasnila je Elis Baćac, voditeljica pićanskog dijela projekta. U tom cilju, dodala je, uspostavit će se platforma dionika i zajedno s njima oblikovat će se novi integrirani kulturno-turistički proizvod "Živa štrigarija Pohorja i Istre" koji će na atraktivan način predstaviti bajoslovnu baštinu kroz turističku rutu koja će voditi po lokacijama registrirane prirodne i kulturne baštine, područjem Bistriškog vintgara i Pićna. Obilazeći rutu vodiči će pričati priče, te pomoću lutaka ili u ulozi bajoslovnih bića interpretirati događaja na konkretnim lokacijama na kojima borave bajoslovna bića u šumama, kaštelima i tomu slično. Uz pomoć digitalnog vodiča omogućit će se individualno interaktivno doživljavanje priča, a festival, koji će se održavati u sklopu projekta, predstavljat će priče široj publici. Za očuvanje i razvoj proizvoda bit će uspostavljena platforma "Živa štrigarija" koja će biti mreža turističkih ponuđača, kulturnih stvaraoca, vodiča i lokalnog stanovništva. Za njih će se održavati obrazovne radionice s ciljem podizanja kapaciteta za aktivno očuvanje bajoslovne tradicije, a tijekom projekta osmislit će se nacrt Centra za očuvanje bajoslovne baštine. Ovakav pristup razvoju je novost na prekograničnom području Slovenije i Hrvatske, a povezivanje svih ključnih aktera iskorištava potencijale interpretacije nematerijalne baštine u cilju razvoja turizma.
Upravo je razvoju turizma na Pićanštini, koji, kako se pokazalo raspravi, u tom segmentu kaska za drugim područjima u Istra, u najvećem dijelu bila posvećena ova radionica. Naime, većina sudionika u raspravi ukazala je, ponajprije, na nedostatak ugostiteljskih objekata, ali i prepoznatljive gastronomske ponude. Činjenica je kako je Pićanština u posljednje vrijeme napravila velike pomake u kvaliteti lokalnih vina, koja mogu obogatiti turističku ponudu ovog kraja, ali i nadopuniti projekt. Iako se na trenutke, tijekom rasprave moglo zaključiti kako je sve već izmišljeno, ipak se uspostavilo kako Pićanština sa svojom bogatom bajoslovnom baštinom itekako ima potencijala i komparativne prednosti u turističkoj ponudi Istre. Stoga su radionice poput ove izuzetno značajne jer se na njima lokalno stanovništvo educira o projektu, ali i motivira za sudjelovanje u njemu i u konačnici u njegovom provođenju. Upravo je na to u više navrata tijekom rasprave ukazivala Manuele Hrvatin, vanjska stručna suradnica na projektu, koja svojom bogatim iskustvom na sličnim projektima nastoji Pićancima pomoći u realizaciji ovog jedinstvenog projekta, ujedno i prvog EU projekta u njihovoj općini.
Općinski načelnik, Ivan Franković, podržava ovaj projekt, koji Pićanštini nudi razvoj turizma, a kroz turizam plasman domaćih proizvoda. Zato općina podržava ovaj projekt, koji, smatra Frankvić, doprinosi bržem razvitku cijelog kraja. Stoga apelira na sugrađane da se uključe u njegovu provedbu, jer od podrške lokalne zajednice uvelike ovisi i njegovo saživljavanje i u konačnici uspjeh. Budući da je ovo prvi EU projekt koji se provodi na Pićanšti važan za stjecanje iskustava koja će se koristiti pri drugim EU projektima na koje će općina Pićan, u doglednoj budućnosti, zasigurno kandidirati.
Najaktivniji je na radionici bio student povijesti Kristian Žgaljardić, koji je u više navrata ukazivao na bogatu baštinu Pićna kao sjedišta jedne od najstarijih biskupija. Uz biskupiju tu je i bogata srednjovjekovna baština, a u Pićnu je i rođen Matko Brajša Rašan, skladatelj istarske himne. Žgaljardić je uvjeren kako njihov gradić nudi mnoge lokacije, ali i scenarije temeljene na legendama i predaji, za razna uprizorenja i događanja. Ne dvojeći u uspjeh projekta svjestan je kako njegova provedba ovisi o angažiranju zajednice i stručnjaka, ali i financijskoj potpori sudionicima njegove provedbe. Nakon dvosatne rasprave Hrvatin je zadovoljna odazivom Pićanaca, ali i živom raspravom i mnogim idejama koje se, kako napominje, mogu ostvariti angažmanom lokalnog stanovništva u ovom doista vrijednom projektu koji traje do 30. studenog 2019. godine. (Mirjan RIMANIĆ)