Proizvodimo kao 2006., trošimo cetvrtinu više

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Padom od 1,4 posto hrvatsko je gospodarstvo u prošloj godini potonulo ispod razine na kojoj je bilo u 2007. godini i skupa s njim u 2006. godinu vratio se i životni standard gradana. No, država je od gospodarstva i gradana u 2010. godini izvukla cak 12 milijardi kuna više nego u 2006. godini.

Na kraju je potrošila cak 23 milijarde kuna više nego 2006. godine. Tu se najvecim dijelom skriva razlog zbog kojeg se Hrvatska ne uspijeva pokrenuti s dna za razliku od vecine zemlja Europske unije i država u regiji.

Ako se proizvodilo i stvaralo kao 2006. godine, nije bilo lako izgurati 2010. godinu s teretom državne potrošnje koja je bila za cetvrtinu veca. U odnosu na 2006. država je u 2010. od gradana i gospodarstva iscijedila 12 milijardi kuna, odnosno 12 posto prihoda više. No, rashodi su dvostruko brže rasli pa je razlika nadoknadena novim zaduživanjem, koje ce opet vracati gospodarstvo i gradani.

Tako su u odnosu na 2006. godinu materijali rashodi porasli za dvije milijarde kuna, odnosno za 33 posto. Za cetvrtinu su porasle i subvencije poljoprivredi i HŽ-u, a široke ruke Vlada je bila i prema gradanima koji žive od proracuna. Tako su troškovi zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru, bez zdravstva, narasli za šest milijardi kuna, odnosno za 35 posto. Uz to, isplata mirovina u 2006. godini koštala je 28 milijardi kuna, što je sedam milijardi kuna ili cak 25 posto manje nego što je za pokrivanje penzija otišlo u 2010. godini. Na kraju su isplate naknada gradanima u 2010. godini odnijele 65 milijardi kuna ili 15 milijardi više nego u 2006. godini.

Ako se gleda razdoblje od 2004. godine, otkad je vlast u zemlji preuzeo HDZ, državna je potrošnja povecana za cak 44 posto, pa su proracunski rashodi sa 84 milijarde kuna narasli na 121 milijardu kuna. Prihodi su u istom razdoblju porasli za 33 posto. Trošak zaposlenih veci je za 7,2 milijarde kuna, odnosno za gotovo 50 posto, a država je uspjela za 46 posto povecati svoje materijalne troškove. Na mirovine odlazi deset milijardi kuna, odnosno 40 posto više nego 2004. godine.


Podijeli: Facebook Twiter