- Odlično je to što je ponuđeno obrtnicima, ali je vrijeme krivo. Sada obrtnici nemaju novca jer se pripremaju za sezonu pa bi bilo dobro da im se omogući otplata duga prema državi nakon turističke sezone, komentirao nam je Mario Paliska, predsjednik Obrtničke komore Istarske županije najavu Ministarstva financija o otpisu kamata i višegodišnju otplatu duga.
Podsjećamo da je ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec najavila da bi sve te novine trebale stupiti na snagu krajem travnja, a rok za predaju zahtjeva bit će do kraja srpnja. Pojasnila je da je država spremna oprostiti oko sedam milijardi kuna dužnicima koji joj nisu platili 13,9 milijardi kuna. Zapravo, država će njihova dugovanja prepoloviti brisanjem kamata koja im je obračunavala po stopi od 18 posto godišnje. Međutim, uvjet je da dužnici prihvate otplatu glavnice na razdoblje do pet godina uz kamatu od 4,5 posto godišnje.
Riječ je o dugu obrtnika, bivših obrtnika, građana sa samostalnim profesijama i drugih fizičkih osoba koje su poreznici tretirali kao poduzetnike. Najveći dio njihovog ukupnog duga odnosi se na doprinose - više od devet milijardi kuna. Slijedi stavka neplaćenog PDV-a s 1,5 milijardi kuna, a potom sva ostala davanja za čije je utvrđivanje, naplatu i nadzor nadležna Porezna uprava: carine, pristojbe, koncesije...
Time će biti moguće zaustavljanje ovrha pokrenutih radi naplate poreznih dugova. Ipak, nakon što dužnici ugovore reprogram, a prestanu se pridržavati dogovorenih rokova mjesečne otplate duga uslijedit će ukidanje nagodbe s državom, vraćanje otpisane kamate i vjerojatno ponovno ovrha na račune i imovinu. Najavljeno je i da će zahtjev za reprogram, i otpis kamate, moći podnijeti i obrtnici koji nisu dužni podnijeti prijedlog za predstečajnu nagodbu, bez zaposlenih i bez imovine ili s imovinom male vrijednosti.
Pitanje je koliki je broj dužnika uopće u stanju plaćati i mjesečnu ratu nakon otpisa kamate jer su se u mnogim slučajevima dugovi gomilali godinama, ponajprije zbog smanjenog obujma poslovanja zbog krize, sve većeg broja nezaposlenih i pada platežne moći. Renata Puljiz iz ureda za odnose s javnošću Hrvatske obrtničke komore sumnja u uspjeh ove mjere Ministarstva financija da se otpiše polovica duga, a druga polovica naplati u ratama.
- Pokazatelji o gospodarskim kretanjima ne daju osnove za optimističnije zaključke pa je malo vjerojatno da će osobe koje su bile primorane zatvoriti obrt, sada pronaći kvalitetan izvor sredstava iz kojeg bi, makar na rate, mogle postepeno rješavati nagomilane dugove, veli Puljiz. Dodaje da je država u prethodne dvije godine, zakonima o reprogramu poreznog duga, takvu priliku dala aktivnim obrtnicima. (Piše Paulo GREGOROVIĆ)