Profesori i medicinari 29. studenog idu u štrajk

U Europskoj uniji na svakih sto stanovnika dolazi 3,6 nastavnika, a u Hrvatskoj je 2,1 (N. LAZAREVIĆ)
U Europskoj uniji na svakih sto stanovnika dolazi 3,6 nastavnika, a u Hrvatskoj je 2,1 (N. LAZAREVIĆ)

Nakon što su odbila posljednje izmjene Temeljnog kolektivnog ugovora, četiri sindikata okupljena u Maticu koja broji oko 60 tisuća radnika u prosvjeti, znanosti i zdravstvu, potvrdila su da će u jednodnevni štrajk upozorenja stupiti u četvrtak, 29. studenog.

Kako su pojasnili, razlog štrajka je najava smanjenja plaća u javnom sektoru za što je namijenjeno 600 milijuna kuna manje, a upravo će se tog dana u Saboru odlučivati o prijedlogu državnog proračuna za 2013. godinu.

- Ne očekujemo da ćemo ovim štrajkom utjecati na saborsku odluku, ali ćemo vladajućima pokazati da ne spavamo i da se ne mirimo s njihovim ultimativnim kresanjem naših prava. Nas često uspoređuju s javnim poduzećima, ali to nije isto; u zdravstvu i u obrazovanju viškova nema, a plaće su male.

U Europskoj uniji na svakih sto stanovnika dolazi 3,6 nastavnika, a u Hrvatskoj je 2,1. Unatoč tome, štede ponovno na nama, a istovremeno je nova vlast u samo godinu dana u raznim agencijama i uredima zaposlila 6.000 ljudi, koji su trošak za proračun, kazao je Vladimir Milošević, povjerenik Sindikata hrvatskih učitelja u Istarskoj županiji.

No, jednodnevni štrajk upozorenja tek je početak. Naime, profesori će, po svemu sudeći, nastaviti organizirati periodične štrajkove tijekom cijele školske godine, a kulminirat će velikim štrajkom pred kraj nastave kada im zaključivanje ocjena može poslužiti kao dodatni pritisak.

Za razliku od profesora u osnovnim i srednjim školama te u visokom obrazovanju, u zdravstvu situacija nije toliko jasna. Naime, za štrajk je samo Strukovni sindikat medicinskih sestara i medicinskih tehničara, pa liječnici stoga neće prekidati svoj posao.

Anica Prašnjak, predsjednica spomenutog Sindikata medicinskih sestara, koji u Istri ima samo manje podružnice u Poreču i Rovinju, kaže da oni pristaju na privremeno, ali ne i na trajno odricanje od prava na božićnicu, regres, jubilarnu nagradu i naknadu za prijevoz.

- Zahtjev Vlade je nedorečen i vrlo lako bi se mogao pretvoriti u trajno ukidanje stečenih prava za koja smo se velikom mukom izborili svih ovih godina. Stanje u zdravstvu je vrlo loše, govori se o otkazima, prekobrojnima u javnim službama. Mi, dapače, osjećamo manjak osoblja u zdravstvu, što najbolje osjećaju naši pacijenti. Imamo manjak medicinskih sestara, po različitim pokazateljima, između tri tisuće pa sve do 12-13 tisuća sestara.

Zato one koje rade - rade za tri-četiri druge koje nedostaju. Jedna sestra radi na dva kata, na trideset bolesnika, od toga osam do deset potpuno nepokretnih, i to na tzv. običnim odjelima, napominje Prašnjak.

Nedostatak osoblja razlog je i golemom broju prekovremenih sati. "Ljudi su iscrpljeni i frustrirani, to nije dobro ni za zaposlene ni za poslodavce, ali pod broj jedan, za naše pacijente. Pali smo ispod svih dopuštenih standarda", kaže Prašnjak.

Jedna velika ustanova, tvrdi ona, sama je izračunala da je neplaćeno ostalo ukupno 5.000 radnih dana, odnosno 40 tisuća prekovremenih sati. U sindikatu su, pak, izračunali da državnom proračunu, na primjeru bruto plaće od 6.000 kuna i na osnovu 12 tisuća manjka sestara koje nisu zaposlili, uštede 72 milijuna kuna mjesečno.

Sindikatima javnih službi Vlada nudi iste uvjete u novom TKU-u. kakvog su već potpisali sa sindikatima državnih službi. Time bi ostali bez božićnice u ovoj i idućoj godini, bez regresa u 2013. Za polovicu bi se srezale jubilarne nagrade, a smanjile bi se i naknade za prijevoz. Na to prosvjetari i dio zdravstvenih djelatnika ne žele pristati. (Pišu Maša JERIN i Duška PALIBRK)

CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter