Strategija razvoja Grada Poreča čija je izrada u tijeku bila je glavna tema tiskovne konferencije Nezavisne liste Rodoljuba Kosića održane u porečkom Obrtničkom domu.
Tim bi se dokumentom trebalo utvrditi sadašnje realno stanje porečkog gospodarstva te sagledati svi gradski problemi kako bi se mogli pravilno postaviti ciljevi razvoja i mjere za njihovu provedbu, smatraju članovi Kosićeve liste koji prije svega nisu zadovoljni što u izradu dokumenta nije uključen veći broj građana te što fokus nije stavljen na dva temeljna stupa razvoja: produžetku turističke sezone te pomaganju malom i srednjem poduzetništvu.
Strategija bez gradskih vijećnika
"Strategija razvoja gospodarstva Grada Poreča je jedan vrlo značajan mehanizam, a ne puki formalni dokument koji će naći svoje mjesto uz mnoge slične u nekoj prašnjavoj ladici", kazao je gradski vijećnik Kosić.
- Radna grupa zadužena za izradu strategije broji ukupno 27 članova od čega su svega tri člana predstavnici malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, nema nijednog predstavnika velikih turističkih poduzeća, prevelik je broj predstavnika javnog sektora (gradskih službenika) te nedostaju stručnjaci s raznih područja, kazao je porečki vijećnik Stevo Žufić. Konačno, gradskoj vlasti zamjeraju što u proces izrade nisu uključeni gradski vijećnici, pa su stoga "Analizu čimbenika gospodarskog razvoja Grada Poreča" koju je izradio znanstveno-istraživački tim pulskog Fakulteta ekonomije i turizma, kao polazni dokument strategije, umjesto od gradske uprave dobili neformalnim kanalima.
"Pokazatelji iz Analize pokazuju da je gospodarsko (i razvojno, društveno, socijalno...) stanje u Gradu Poreču jako loše", kazao je Žufić potkrijepivši tvrdnju brojnim podacima. Bruto društveni proizvod u gradu sv. Maura pao je s 19.812 eura po glavi stanovnika 2007. na 15.872 eura u 2013. godini odnosno oko 20 posto. Istovremeno je u Hrvatskoj pad BDP-a iznosio 3,5 posto. Grad Poreč je 2007. godine imao 105 posto veći BDP od državnog prosjeka, dok je 2013. bio veći za 57 posto, što ukazuje na snažan pad porečkog gospodarstva, kazao je Žufić napominjući da je realno stanje moglo izgledati lošije kada bi se iz porečkog BDP-a izuzeli turistički objekti koji se nalaze izvan gradskog područja (Tar, Vrsar, Funtana, Rabac, Krk, Dubrovnik…), a u vlasništvu su porečkih turističkih tvrtki.
Slabi rezultati poduzetnika
Također je napomenuo da gradovi u europskom okruženju imaju dvostruko veći BDP od porečkog: Venecija 29 tisuća, Pordenone 30 tisuća, Trst 34 tisuća, Bolzano i Salzburg po 37 tisuća eura.
Građanin Poreča prosječno ima 41,2 godine (2001. godine imao je 37,9), sve je više bračnih parova bez djece, dok stopa nezaposlenosti iznosi čak 13,16 posto, naveo je Žufić koji smatra da bi u slabosti grada trebalo uvrstiti prevelik udio sezonskog zapošljavanja. Naime, u razdoblju lipanj-rujan, prema podacima TZ grada Poreča, na Poreštini se ostvaruje 83 posto cjelogodišnjih noćenja. U najtežoj su gospodarskoj situaciji mali poduzetnici (lani akumulirali gubitak od 42 milijun kuna) i srednji poduzetnici (gubitak od 2,8 milijuna kuna), dok veliki poduzetnici solidno posluju s dobiti od 167 milijuna kuna. Istovremeno mali poduzetnici, koji zapošljavaju najveći broj stanovništva, bilježe trend porasta zaduženosti koja iznosi 90 posto aktive. Posljednjih godina bilježi se i pad registriranih obrta, kao i zaposlenih u obrtima. (Anđelo DAGOSTIN)