Premijerka Jadranka Kosor potpisala je s predstavnicima osam banaka Memorandum o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita, po kojem se korisnicima kredita omogucava da produlje rok otplate kako bi imali niže mjesecne rate, a time i lakše otplacivali kredit. Mnogi dužnici imaju teškoce u vracanju kredita zbog jacanja švicarskoj franka.
Prema tekstu Memoranduma, banke ce u naredne dvije godine osigurati
produljenje rokova otplate stambenih kredita tako da se iznos anuiteta
prilagodi platežnoj sposobnosti korisnika, s tim da rok otplate može
biti najviše 40 godina odnosno do 75 godine života dužnika. Banke se obvezuju i na skracenje rokova otplate stambenih kredita kojima
je prethodno izvršeno produljenje roka otplate uzrokovano rekordnim
jacanjem švicarskog franka u odnosu na kunu, ako to korisnici kredita
naknadno zatraže, u okviru njihove platežne sposobnosti.
Banke
ce izmjene ugovorenih uvjeta stambenih kredita vezanih uz švicarski
franak obavljati bez naknade, dok ce javni bilježnici za potvrdu
(solemnizaciju) dodatka ugovora o kreditu trebali zaracunavati
višestruko nižu naknadu od uobicajene.
Švicarski franak je na
povijesno najvišim razinama u odnosu na kunu. Na danas vrijedecoj
tecajnoj listi Hrvatske narodne banke srednji tecaj franka iznosi 6,158
kuna.
Prema podacima HNB-a, gotovo cetvrtina kreditnih obveza
stanovništva u Hrvatskoj odnosi se na kredite vezane uz švicarsku
valutu. Pritom je prema vrstama kredita vezanim za 'švicarac' najveci
udio kod kredita za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenih kredita
(41,5 posto).
Od osam banka, samo su tri na potpisivanju predstavljali njihovi predsjednici uprava i to, Privrednu banku, Božo Prka, OTP banku Damir Odak, te Volksbanku Tomasz Taraba , dok su iz ostalih banaka stigli clanovi uprava.
Nakon svega, ostalo je nejasno hoce li se sporazum odnositi na sve stambene kredite, bez obzira na valutu, te zašto je uopce potpisan ako su banke i same, a neke su to vec ucinile, mogle svojim klijentima produžiti rok otplate.
Na pitanje zašto su banke trebale sporazum s Vladom da bi svojim klijentima ponudile produljenje roka otplate, Prka je odgovorio da je Vladina uloga znacajna i zbog umanjenje javnobilježnickih troškova, koji su cesto bili prepreka gradanima da izmijene ugovor o kreditu. Iako su potpisnici ugovora govorili iskljucivo o kreditima u »švicarcima«, Prka kaže da je sporazum osnovica da se mjere »standardiziraju i za ostale kredite bez obzira na valutu«.
No, po svemu sudeci, odluka ce ovisiti pojedinacno o bankama, ali ce najvjerojatnije vecina potpisnica omogucavati i produljenje roka za kredite u kunama i eurima.