Ukoliko se usvoji Zakon o zaštiti životinja u ovom obliku za više od 300.000 vlasnika kućnih ljubimaca bit će uvedena zabrana držanja čime bi se Hrvatska postala jedina zemlja članica Europske unije koja zabranjuje držanje i uzgoj kućnih ljubimaca. Akvaristika, teraristika, ornikultura i mnoge druge hobističke djelatnosti bit će potpuno uništene čime bi prestao rad mnogih udruga, ali i odlazak svih tih djelatnosti u ilegalan uzgoj i trgovinu. To je posljednjih dana posebice "uspaničilo" ljude koji se uzgojem bave iz hobija, a za što imaju dozvole istog Ministarstva poljoprivrede.
Protiv usmrćivanja pasa
Javna rasprava o nacrtu zakonu upravo je završena, a kako doznajemo od Ervina Jelenaca, predsjednika pulske Udruge za zaštitu i uzgoj ptica "Istra", ukoliko ovakav zakon prođe oni bi svoju udrugu (koja je najstarija u Hrvatskoj) morali ugasiti, jer više ne bi bilo moguće imati ni uzgajati kanarince, zebice, ni papagaje. To bi uništilo i brojne hobiste, veli Jelenaca i dodaje da "spas" vide u stavku 4. i 5. spornog članka 57. i 58. koji propisuje da će listu zabranjenih životinja naknadno donijeti sam ministar.
- Svoje smo primjedbe zajednički, kao Hrvatski ornitološki savez i Hrvatski Savez udruga uzgajatelja malih životinja, poslali, a osim u dijelu oko zabrane uzgoja i prodaje takozvanih "egzotičnih" životinja reagirali smo i na dio koji dozvoljava da se psi u azilu usmrćuju nakon 60 dana, ukoliko im se ne nađe novi vlasnik. Zakon koji je trebao biti na dobrobit životinja ovako je zapravo pretvoren u masakr dok će istovremeno povećati ilegalni uzgoj i prodaju na crno, smatra Jelenaca.
Problem invazivne vrste
Dodaje i da je potpuno nerazumljivo zašto je resorno Ministarstvo poljoprivrede uopće stavilo zakon na javnu raspravu kad je dobro poznato da imamo tehničku vladu i da je Sabor raspušten pa je upitno tko će ga donijeti. No, bez obzira kako završila ova rasprava i priča oko novog zakona, nanesena je ogromna šteta uzgajivačima i vlasnicima kućnih ljubimaca koji, revoltirani postupcima ministarstva i odredbama zakona, napuštaju svoj hobi i kućne ljubimce, prenosi nam Jelenaca stanje s terena.
Dodaje kako se išlo u donošenje ovog zakona jer su se u Europi pojavile invazivne vrste poput crvenouhe kornjače koje su, nakon života u akvarijima, puštene u prirodu i rade štetu, zatim španjolskog vrapca i meksičke rujnice koje su po Europi već počele stvarati svoje kolonije i gotovo ugušile autohtone ptice, no da se to moglo učiniti na puno bolji način, a ne totalnom zabranom kako trenutno nacrt zakona propisuje, pojašnjava Jelenaca. Na kraju ističe da će nada kako će prevladati razum i da će "ministrov popis" pojasniti stvari te da će se na toj listi doista naći samo invazivne vrste, a ne ljubimci koje ministarstvo smatra "egzotičnima" mada se već stoljećima tu uzgajaju i žive s nama u suživotu bez ikakvih problema. (B. PETROVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU