Prodavači na tržnicama prisiljeni kupiti nove fiskalne blagajne

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Prodavači na tržicama koji nisu u sustavu OPG-a, odnosno onih prodavača i proizvođača koji imaju certifikat da samostalno proizvode voće i povrće, nepune tri godine od uvođenja fiskalizacije našli su se u novim problemima. Ti su prodavači porezni obveznici, pa samim time moraju imati kasu i izdavati račune za prodanu robu. Tek što je fiskalizacija s vremenom »legla« i njima i kupcima, Porezna uprava sredinom lipnja donosi im novu obvezu. Radi se o uvođenju novih poslužiteljskih, sigurnosnih certifikata u fiskalne blagajne većina kojih, međutim, ne podržava novi računalni program.

– Kad smo dobili prvu obavijest da će se mijenjati operater, odnosno program ili kako su nam objasnili da je riječ o poslužitelju, nitko nam nije rekao da ćemo morati mijenjati kase, to jest da blagajne koje smo kupili prije nepune tri godine neće podržavati ovaj novi program. Drugim riječima, kupi brale novu blagajnu koja košta između dvije i pol i tri tisuće kuna. A ako nemaš onda možeš unajmiti, najam košta 300 kuna mjesečno, pa vi vidite. Nije prošlo ni tri godine od fiskalizacije, a oni nama šalju novog poslužitelja ali kase kupljene, recimo u Digitron Buje ne podržavaju novi program. Kome da se žalimo, tko nas male obrtnike razumije, ja sigurno ne berem novac na grani, kao da je nama prodavačima na tržnici lako, treba prodati robu – požalio se jedan od prodavača s kojim smo razgovarali o problemu koji ih je zatekao, gotovo pa nespremne.

Nije to mali novac

– Nitko ništa ne zna, koga god pitam ne zna izreći pravu i točnu informaciju. Kupio sam pet kasa prije nepune tri godine u Digitron Buje, svaka je koštala oko tri tisuće kuna. Sad opet moram kupiti pet kasa, nije to mali novac, pa to je jedan kredit. Razmišljam o tabletu ali ni to nije rješenje – povjerio nam se Zoran Plavčić, samo jedan od trgovaca s kojim smo razgovarali na glavnoj riječkoj tržnici, ali i na Brajdi.

– Mene jeza lovi od novih sustava, uvođenja novih pravila, novih operatera. Zar u ovoj zemlji ama baš ništa ne može glatko funkcionirati, a de se ne lomi preko naših leđa. Pa zar oni misle da beremo lovu na grani? Treba itekako zaraditi taj novac – ogorčeno je komentirala prodavačica Biljana Vasiljević.

– Supruga i ja kupili smo novu kasu, evo je, ali ne mogu reći da baš glatko prolazi račun kroz nju, kazao nam je Duško Diklić koji sa suprugom Marijanom godinama prodaje povrće, dinje i lubenice na riječkoj tržnici.

– Žalosno je što nitko nema pravu informaciju, operater kaže da je problem kod ovih u Bujama. Ne znam, samo vam prenosim što ljudi pričaju, no činjenica je da kad mašina »zašteka« moram biti i informatičar, našalio se Diklić.

Drugi prodavač komentira da on ne posjeduje kompjutor, da ne zna za novosti Porezne uprave ali malo zamjera i obrtničkoj komori, čiji je član i plaća redovito članarinu a nije dobio nikakvu obavijest o promjenama u sustavu naplate.

– Taj famozni JIR broj, a riječ je načelno o povratnoj informaciji da je račun prošao kroz poreznu i da je zabilježen, no, ukoliko ne prođe u roku 48 sati neće biti registriran. Onda su nam savjetovali da pišemo paragon račune, odnosno izdajemo papiranti račun. Dva dana smo nosili hrpu računa u ured za fiskalizaciju, a oni nemaju pojma što da rade s papirima. Zovem telefonom, predstavim se imenom i prezimenom, ova me spaja, pa prespaja na voditeljicu koja se pak ne javlja, ne diže slušalicu. Razumijem, ne zna što bi mi odgovorila – kazuje nam još jedan sugovornik zaključivši da im nitko nije rekao da novi softver neće podržati kase kupljene u Digitron Buje.

Obavijest na vrijeme

O problemu koji je prodavače na tržnicama zatekao nespremnim i nedovoljno informiranim, upitali smo i Poreznu upravu. Pitali smo ih zašto novi program na staroj (novoj) kasi ne može biti kompatibilan i o čemu je zapravo riječ.

Iz poduljeg odgovora teško bi čitatelj mogao shvatiti o čemu se točno radi, no objašnjenje se svodi na to da je Porezna uprava na vrijeme obavijestila korisnike o uvođenju novog sustava, a da je stvar slobodnog tržišta za koji će se uređaj korisnik, odnosno prodavač odlučiti. Navodi se da je 13. lipnja ove godine na stranicama Porezne uprave implementiran novi poslužiteljski certifikat cis.porezna-uprava.hr, koji je Fina najavljivala još 2014. i 2015. godine na svojim web stranicama, a Porezna uprava tijekom 2015. i 2016.

„Dana 13. lipnja 2016. godine u 6 sati na strani Porezne uprave je implementiran novi poslužiteljski certifikat cis.porezna-uprava.hr. Vezano uz upotrebu implementiranja novog certifikata FINA je najavljivala još 2014. i 2015. godine na svojim web stranicama, a Porezna uprava tijekom 2015. i 2016. godine. O svemu detaljno piše i na FINA-inim i na našim stranicama“, U nastavku se obrazlaže:

Iz Porezne navode i da je u u čestim kontaktima s poreznim obveznicima i prema informacijama kojima raspolažu »utvrđeno kako je problem nastao samo kod jednog proizvođača programskog rješenja koji je na novijim blagajnama instalirao novi certifikat, dok na još mnogo njih nije jer su zastarjele«.

Ovim putem podsjećamo da je fiskalizacija u Hrvatskoj zadana svjetski priznatim standardima u podatkovno komunikacijskom smislu. Konkretno, kao format poruke odabran je XML, kao protokol razmjene HTTP, dok je sigurnost nadograđena punom primjenom PKI infrastrukture. Na taj način osigurana je puna sloboda pri odabiru tehnologije i implementacije rješenja koje će biti sukladno zadanoj specifikaciji. No, odabir standarda ne može biti parcijalan. Stoga, ukoliko je donesen konsenzus o odabiru PKI infrastrukture, uz zakonske regulative koje su vrijedile za vrijeme uvođenja fiskalizacije, ova odluka je povlačila odabir FINA CA kao certifikacijski autoritet.

S druge strane, naglašavaju iz Porezne uprave, odabirom otvorenih standarda otvorena je i potpuno slobodna tržišna utakmica u kojoj se trenutno nalazi mnogo implementatora koji odgovorno pružaju podršku za svoja rješenja, te su se vrlo dobro snašli i »bezbolno« prilagodili promjenama.

Budući da je poreznim obveznicima koji nisu na vrijeme promijenili poslužiteljski certifikat onemogućena fiskalizacija računa, Porezna uprava podsjeća da oni račune mogu izdavati bez podataka o JIR-u te ih naknadno fiskalizirati, odnosno u slučaju kada uopće nije u mogućnosti izdati račune putem elektroničkog naplatnog uređaja, da račune mogu izdavati iz prethodno ovjerene uvezane knjige računa. »U oba slučaj je obveznik fiskalizacije dužan u roku 48 sati dostaviti sve izdane račune putem uspostavljene elektroničke veze u Poreznu upravu kakao bi ona takvim računima dodijelila Jedinstveni identifikator računa- JIR«, navodi Porezna.

Porezna uprava dalje pojašnjava „kako je obveznik fiskalizacije, koji uslijed prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja izdaje račune iz ovjerene knjige računa, dužan na ispostavljenim kopijama računa, uvezanim u posebnu knjigu označenu rednim brojevima, odmah po zaprimanju dopisati naknadno određene JIR-ove koje je dostavila Porezna uprava kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno dostavljenih računa.

Na kraju je Porezna uprava naglasila još jednu »obvezu« koju je dužan provesti obveznik fiskalizacije, a radi se o tome da za sve promjene treba sastaviti interni zapisnik koji je potrebno priložiti prilikom provođenja poreznog nadzora. »Za sve promjene treba sastaviti interni zapisnik u kojem će biti evidentirane sve nastale promjene te isti zapisnik priložiti uz interni akt u kojem će također biti evidentirane sve nastale promjene. Interni zapisnik, kažu, nije potrebno dostavljati Poreznoj upravi, već je potrebno pokazati prilikom provođenja poreznog nadzora čime će se dokumentirati nastale promjene«.

»Digitron« žuri prilagoditi svoje blagajne

Nenad Križan, direktor Digitron Buje itekako je upoznat s problemima koji su nastali. U svom priopćenju kaže da je Porezna uprava, odnosno Fina 13. lipnja 2016. izmijenila, odnosno uvela nove sigurnosne certifikate koje je trebalo unijeti u fiskalne blagajne da bi one radile. »S obzirom da registar blagajne nisu PC-i blagajne kod kojih se unos novih certifikata može unijeti i putem on-line, svaki korisnik registar blagajni je morao fizički doći do lokalnog servisa da se unesu novi certifikati« navodi Križan i dodaje da . Starije registarske blagajne, od 2013. godine s 2G modulom, zahtijevale su ugradnju novog 3G modula za komunikaciju ili izradu novog softvera koji je omogućio unos novih certifikata, a na blagajnama s 3G modulima su se unijeli novi certifikati. se prilagodba blagajni zbog velikog interesa nisu mogle odraditi u kratkom roku. Navedene radnje nisu se fizički mogle odraditi u kratkom roku, iako u svakom gradu postoji najmanje jedan serviser. Izvedbe su izvršene i još se izvršavaju prema zahtjevima korisnika. Obavijesti i upute su date na web stranici Digitrona., ispričao se ovim putem Križan.

»Također, tijekom ove godine Porezna uprava je najavila prelazak na TLS 1.1/1.2 standard koji u Windowsima XP nije podržan, te će se u tim slučajevima na PC-i blagajnama morati nadograditi Windowse na neku noviju verziju (7,8,10...) što će za korisnike značiti i novi trošak.« (Slavica KLEVA)


Podijeli: Facebook Twiter