Jesu li agencije za zapošljavanje prijetnja ili prilika na tržištu rada?
Prilikom izglasavanja novog Zakona o radu dosta polemike u javnosti izazvale su odredbe novog zakona koje se odnose na rad agencija za privremeno zapošljavanje. Da li će radnici koji rade preko agencija za privremeno zapošljavanje postati radnici drugog reda ili su agencije za zapošljavanje i agencije za privremeno zapošljavanje prilika velikom broju nezaposlenih građana Hrvatske da nađu posao? Provjerili smo kakvo je stanje sa takvim agencijama na riječkom području.
Dok je u cijeloj Hrvatskoj registrirano pedesetak agencija za privremeno zapošljavanje, onih aktivnih je puno manje. Tako na riječkom području osim dviju podružnica stranih multinacionalnih agencija, posluje tek nekoliko domaćih agencija.
Jedna od njih je riječka agencija za zapošljavanje i privremeno zapošljavanje "Ima posla", čiji direktori Tomislav Šprem i Zdenko Šošić ističu kako posluju isključivo s respektabilnim tvrtkama, najvećim dijelom iz Primorsko-goranske županije.
Jednaka prava i obveze
- Naši korisnici su uspješna srednje velika i velika lokalna poduzeća sa dugogodišnjom tradicijom, financijskom stabilnošću i korektnim odnosom prema djelatnicima. Za njih obavljamo usluge selekcije djelatnika koji se zapošljavaju ili direktno kod njih ili privremeno preko agencije. Na taj način našim poslodavcima omogućavamo da u najkraćem roku i bez dodatnog gubitka vremena na traženje i papirologiju dobiju najkvalitetnije djelatnike čime pomažemo njihovoj konkurentnosti na tržištu. S druge strane, mnogobrojnim ljudima iz cijele Hrvatske, raznih životnih dobi i kvalifikacija, a našli su se u situaciji da su ostali bez posla ili da prvi puta traže posao, omogućili smo da se zaposle u respektabilnim tvrtkama kako kratkoročno tako i dugoročno i na taj način riješe taj značajan životni problem, ističe Tomislav Šprem.
Što se tiče polemika oko uvjeta rada za djelatnike koji su zaposleni preko agencija za privremeno zapošljavanje, odgovaraju da svi djelatnici koji su zaposleni preko njih imaju jednaka prava i obveze kao i djelatnici koji su zaposleni direktno kod njihovih korisnika, što ne samo da je zakonska obveza, nego i njihov princip rada.
Godište nije bitno
Pitali smo i da li su agencije za zapošljavanje na neki način konkurencija Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
- S velikom većinom područnih ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje diljem Hrvatske imamo partnerske odnose. Odlično se nadopunjujemo u zajedničkom cilju zapošljavanja trenutno nezaposlenih osoba, a suradnja je iz godine u godinu sve bolja što je zasigurno i rezultat pozitivnih iskustava do tada nezaposlenih osoba koje savjetnici iz HZZ-a upućuju k nama i koje nađu posao preko nas, kaže Zdenko Šošić.
- Trenutno naši korisnici najviše traže prodavače, mesare, pekare, električare, limare, skelare, prodajne predstavnike, medicinsko osoblje, informatičare sa specifičnim znanjima, CNC operatere i rukovodeći kadar. Pri tome godište kandidata ovdje nije presudno, već naši korisnici veći naglasak stavljaju na dosadašnje iskustvo na tim poslovima ili na spremnost za učenje. Tako se neki kandidati nešto starije životne dobi zaista ugodno iznenade kada se im se pruži prilika i kada se zaposle preko nas. Na tržištu rada se u posljednje vrijeme primjećuje manjak kandidata sa strukovnim zanimanjima, a višak kandidata sa završenim fakultetima, pogotovo ekonomskim i pravnim. Osobito se traže kandidati sa strukovnim zanimanjima i određenim specifičnim znanjima. Tako na primjer na tržištu trenutno dobro prolaze osobe koje su radile na CNC strojevima najnovije generacije koji zahtijevaju i dio informatičkih znanja, a traže se i informatičari koji praktično poznaju Java programiranje ili određene druge alate sa sve većim naglaskom na praktična znanja i sve manjim naglaskom na stupanj formalne edukacije, što je dugogodišnja karakteristika i trend i na zapadnoeuropskim tržištima rada.
Zamjetan deficit
U Rijeci je zamjetan deficit informatičara i to prije svega programera sa specifičnim znanjima, kao i inženjera, posebno zbog nekoliko manjih i srednje velikih uspješnih informatičkih i inženjerskih tvrtki koje djeluju u našem gradu i za koje se može reći da uspješno pakiraju i izvoze pamet. O ovim tvrtkama se ne čuje previše, ne reklamiraju se, ali one postoje već godinama i uspješno su se pozicionirale na svjetskom tržištu, a njihovi softveri, nacrti za brodove, inženjerske i druge usluge vrlo su tražene izvan granica naše zemlje. Kada traže djelatnike ne zanima ih njihovo formalno obrazovanje, već poznavanje specifičnih alata i njihova mogućnost da uspješno odrade zadatak koji se pred njih postavi. Po tome se ne razlikuju od drugih europskih ili američkih visoko tehnoloških kompanija i vrlo vjerojatno je i to jedan od razloga zašto su uspješni, tvrde Šprem i Šošić.
U Rijeci su, pojasnili su nam, konstantno traženi i prodajni predstavnici, najvećim dijelom za direktnu prodaju, i to od strane telekomunikacijskih operatera i osiguravajućih društava. Ovdje je također formalna naobrazba u drugom planu, a traže se prije svega razvijene prodajne i komunikacijske vještine i naravno spremnost na ovakvu vrstu terenskog rada. Oni koji su uspješni u ovakvoj vrsti prodaje mogu računati i na iznadprosječna primanja koja prije svega ovise o uspješnosti prodaje.
Na žalost radnike u proizvodnji se još uvijek rjeđe traži što ukazuje na to da nekada jaka riječka industrijska i prerađivačka djelatnost, koja je u posljednjih dvadesetak godina gotovo potpuno uništena, i dalje ne bilježi značajniji oporavak. U ostatku Primorsko-goranske županije, prije svega na otocima Krku, Cresu, Rabu i Lošinju zamjetan je značajan deficit strukovnih zanimanja kao što su mesari, pekari, kuhari, konobari i prodavači što je najvećim dijelom vezano uz turističku sezonu.
- S obzirom na značajne potrebe naših korisnika i deficit kandidata tih struka u Primorsko-goranskoj županiji djelatnici naše agencije već početkom godine obilaze područne urede HZZ-a diljem Hrvatske i održavaju razgovore sa kandidatima. Područni uredi iz kojih dolazi najviše djelatnika jesu Vinkovci, Osijek, Županja i Vukovar. Na razgovorima nastojimo čim detaljnije upoznati kandidate, ali i čim detaljnije kandidate upoznati sa svim aspektima sezonskog rada. Kod svih takvih sezonskih poslova osiguran je adekvatan smještaj na teret poslodavaca, a negdje je osiguran i topli obrok što, naravno, značajno olakšava boravak i rad tih ljudi kojima je to većinom jedini izvor prihoda tokom godine. Iskustva ljudi koji preko naše agencije nađu sezonski posao su u velikoj većini vrlo pozitivna. Dobar dio djelatnika se ponovno vraća, imamo djelatnike koji počnu raditi već početkom travnja i budu na sezoni do listopada i kažu da se već više osjećaju kao Primorci nego kao Slavonci, kažu u agenciji "Ima posla". (Robert FRANK)