Banke u Hrvatskoj danas su zatražile od Vlade davanje vecih državnih poticaja gradanima koji štede u stambenim štedionicama. Prošle je godine iz državnog proracuna za to izdvojeno 206 milijuna kuna, ali je problem što je zanimanje gradana za stambenu štednju palo. Vlada je još 2005. najviši godišnji poticaj koji se isplacuje na bankovni racun stambenih štediša smanjila na 750 kuna.
"Sada je najbolji trenutak za jacanje stambene štednje jer ce od toga koristi imati ne samo gradani, nego i gospodarstvo i državni proracun", porucio je Zoran Bohacek, predsjednik Hrvatske udruge banaka koja je o toj temi priredila okrugli stol uz nazocnost predstavnika pet najvecih stambenih štedionica te brojnih financijskih i ekonomskih strucnjaka. "Sada je pravi trenutak jer su opet porasle kamate na stambene kredite. Od pocetka recesije opet rastu pa se danas opet isplati štedjeti", objasnio je Velimir Šonje, no, kaže, Vladini poticaji štedišama ne mogu pokriti ni iznos inflacije u prošlih deset godina.
Za jacanje poticaja zainteresirana je i Hrvatska udruga poslodavaca, pa je njezin predsjednik Damir Kuštrak predložio preispitivanje odnosa prema stambenoj štednji da bi ona postala "poluga za izlazak gospodarstva iz recesije".
"Od pocetka recesije prodaja stanova u Hrvatskoj pala je 90 posto", upozorio je Igor Oppenheim iz HUP-a. Naime, najveci pozitivni ucinak stambena štednja ima na graditeljstvo buduci da je ona zaslužna za sklapanje cetiri tisuce ugovora o gradnji stanova, tvrdi Šonje. Prema njegovom izracunu, i u državni proracun se putem poreza vraca 50 posto novca više od isplacenih poticaja. Stambena štednja, kaže, zaslužna je za godišnji rast BDP-a od oko 0,2 posto, što nije malo.