Mnogim proizvodacima u Hrvatskoj prodaja je unatrag tjedan dana – otkad Njemacka bilježi smrtne slucajeve uzrokovane E. coli na povrcu i sve veci broj oboljelih – pala za 50 posto, otkriva Zlatko Zagorec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrcara, napominjuci da se, ocito, dogada domino-efekt, pa gradani, u strahu od ove opake bakterije, sada ne kupuju niti domace povrce.
– A kad gradani ne kupuju, naravno, trgovci onda ne kupuju od nas, pa smo dovedeni u situaciju da, potpuno bezrazložno, bacamo svoje povrce u smece! Nastavi li se ova histerija, bit cemo dovedeni do ruba!, ogorcen je Zagorec, napominjuci da je hrvatsko povrce strogo i višestruko kontrolirano, rigoroznije negoli se kontrolira drugdje u inozemstvu.
Nakon što su mnoge europske države vec zabranile ili ogranicile uvoz spornog povrca iz Njemacke i Španjolske, za koje se pretpostavlja da su izvor zaraze, Hrvatska, kako doznajemo, tu opciju za sada ne razmatra.
Ekonomski rat
– Apsolutno svo povrce koje dolazi iz Njemacke i Španjolske ide na analizu, a rezultati tih testiranja do sada nisu pokazali ništa sporno. Pojavi li se prilikom uvoznog testiranja ikakva sumnja, Hrvatska ce posegnuti za istim mehanizmima zabrane uvoza, kazao je jucer državni tajnik Ministarstva poljoprovrede Stjepan Mikolcic.
Razloga za paniku, napominje, nema. Tako ne misle, medutim, u Rusiji, koja je u potpunosti zabranila uvoz rajcica, krastavaca i salate iz Njemacke i Španjolske, dok su Ceška i Francuska s trgovackih polica povukle krastavce iz Španjolske. Zabranile su ih i Austrija i Belgija, dok Nizozemci, za sada, sporne pošiljke drže na brodovima.
– Zbog onoga što se dogada u tim državama, ja sam vec izgubio sto tisuca kuna, makar za domace povrce garantiram da je najcišce u Europi!, nastavlja Zagorec.
Kako pak istice glasnogovornik udruge hrvatskih vocara Frane Ivkovic, i sam proizvodac jabuka, problem je vani vjerojatno nastao kod malih, ne toliko kontroliranih proizvodaca, zbog cega je uvijek korisnije kupovati od proizvodaca s registriranim imanjima, koji moraju zadovoljiti standarde. Stjepan Blažekovic, predsjednik Udruge povrcara Sisacko-moslavacke županije, koji svoje proizvode plasiraju iskljucivo na tržnice, izmedu ostalih i u Primorsko-goranskoj županiji, uvjeren je pak kako je pricu s E. coli napuhao ekonomski rat izmedu konkurentnih tržišta.
– Španjolska, naime, bilježi nešto veci izvoz u posljednje vrijeme, zbog cega se, vjerujem, ovo i dogada, zakljucuje Blažekovic.
Kruške iz uvoza
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska uvozi voca i povrca u vrijednosti od oko 160 milijuna kuna na mjesec! Frane Ivkovic napominje kako smo, zahvaljujuci novim nasadima, uvoz jabuka znacajno smanjili, pa sada s uvozima pokrivamo 30, umjesto donedavnih 60 posto potreba.
S uvoznim jagodama, nadalje, namirujemo 20, do 30 posto potreba, najviše pocetkom, i na kraju sezone jagoda kad, pouzdano, jedemo uvozne, dok najviše uvozimo krušaka, cak 90 posto od ukupno potrebnih. Kriticno je i s breskavama, kojih uvozimo 50-ak posto. Drugim rijecima, gotovo je svaka kruška koju pojedemo uvozna, kao i svaka druga breskva.
U prva smo tri mjeseca prošle godine, kaže državna statistika, opcenito uvezli hrane i pica u vrijednosti gotovo dvije milijarde kuna, od sijecnja do kraja ožujka ove godine pak ravno toliko! S druge strane, izvezli smo 1,38 milijardi kuna, nešto više od prošlogodišnjih 1,26 milijardi u prva tri mjeseca.
Što se povrca i voca tice, lani smo ga u prva tri mjeseca izvezli u vrijednosti 40,1 milijuna kuna, uvezli pak daleko više, za nevjerojatnih 482 milijuna! Ove su se godine, pokazuju podaci za prva tri mjeseca, stvari donekle poboljšale, jer smo izvezli voca i povrca za 75 milijuna kuna, dok smo uvoz smanjili za oko milijun kuna, na 481 milijun.
Poljoprivredna strategija
Prema zajednickim podacima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i Carinske uprave, od 1. sijecnja do 25. svibnja ove godine u Hrvatsku je iz Njemacke uvezeno 201.571 kilograma zelene salate, rajcica i krastavaca, iz Španjoslke pak daleko više – 86.234 kilograma zelene salate, 1.371 101 kilograma rajcice i 422.596 kilograma krastavaca.
– Do sada nije zaprimljena niti jedna obavijest o mogucem uvozu povrca podrijetlom iz Njemacke ili Španjolske u Hrvatsku, koje bi moglo predstavljati rizik za zdravlje ljudi«, napominju u Ministarstvu poljoprivrede.
Hrvatska sama, kažu službeni podaci, proizvede oko 370.000 tona povrca godišnje, što nije dostatno za hrvatske potrebe. Za tu namjenu koristimo niti pet posto obradivih površina, što znaci da cemo, potencijalno opasnom, uvozu biti ovisni dok god se ne promijeni i domaca – poljoprivredna strategija. (Bojana Mrvoš Pavic, Ljerka Bratonja Martinovic/Novi list)
Kontrola hrane sve skuplja
Prvo sijecanjska afera s otrovnim dioksinom, sad i sve veci broj oboljelih od E.coli, pokazuju, ocito, propuste u sustavu tzv. samokontrole hrane koju jedemo. Naime, dok su države, pa tako i Hrvatska, nekad kontrolirale sve što dolazi iz uvoza, danas, ukoliko proizvod nosi svoj cetrifikat koji zadovoljava standarde, te dodatne kontrole nema. U dobroj vjeri, drugim rijecima, preuzimamo zdravo za gotovo svu hranu koja nam dolazi iz EU-a, alarmirajuci inspekciju samo ukoliko postoji sumnja na nešto.
Potrošaca je, naime, sve više, kontrola hrane je sve skuplja pa je i EU prije šest godina uveo novi sustav kontrole, odnosno samokontrole hrane, u kojem je svatko tko sudjeluje u prehrambenom lancu, od polja do stola, dužan sam provjeravati ono što proizvodi.