- Problemi vodoopskrbe u ovom sušnom razdoblju ne rješavaju se gledanjem u nebo i čekanjem kiše. Dugogodišnji kontinuirani sušni periodi utjecali su na smanjenje podzemnih vodnih resursa što nameće drugačiji pristup u rješavanju potreba za vodom i racionalnu potrošnju vode za piće kao i otpadnih voda, istaknuo je na konferenciji za novinare potpredsjednik istarskog HNS-a Darko Kranjčić.
Na žalost, dodao je, zadnjih petnaestak godina minimalno se ulagalo u nova istraživanja i razvoj vodoopskrbnih i otpadnih voda sa političkim uvjeravanjem da je Butoniga rješenje za sva vremena.
- U ovom trenutku redukcije postavljamo temeljno pitanje da li su uzrok tome klimatske promjene ili inertnost određenih institucija i njihovih čelnika. Nestašica vode izazvat će velike štete koje se lančano prenose na slijedeće godine, stoga uz riječ odgovornost , nameće se pitanje zašto se praznila akumulacija Butoniga kada se zna da već nekoliko godina klimatske promjene utječu na smanjenje padalina, naglasio je Kranjčić.
- Pražnjenje određene količine vode iz akumulacije, radi njezine kvalitete u svakom slučaju trebalo je preskočiti, a zadržanu vodu trebalo je upotrijebiti za irigaciju ili kao sanitarnu i tehnološku vodu, pritom obavijestiti javnost da se voda prokuhava. Tako radi čitav svijet u sličnim prilikama, dok se pitka voda osigurava na druge načine, rekao je Kranjčić.
Istarskog HNS-ovca koji je svojevremeno radio na mjestu tehničkog upravitelja Istarskog vodovoda Buzet, zanima i zašto nije ranije realizirana investicija cjevovodnog spajanja Butonige, Bulaža, Gradola i Sv.Ivana sa znatno većim profilima. Ideja je utemeljena još 1986. godine sa odgovarajućim hidrauličkim proračunom. Sa ranijom realizacijom tog projekta moglo se prihranjivati Butonigu u vansezonskim mjesecima iz Bulaža, Gradola ili Sv.Ivana, što ne bi dovelo do sadašnje redukcije.
Istarski HNS kao rješenja predlaže hitna istraživanja i razvoj novih kapaciteta vode novim metodama koje se temelje na svemirskim satelitskim snimanjima i obradi. Prijedlog je također da veliki turistički sistemi, dio vode, oko 150 - 200 litara u sekundi, osiguravaju putem uređaja za desalinizaciju boćate ili morske vode. Rok povrata takvih investicija je za 3 - 4 godine.
Potrebno je i realizirati projekte pročišćavanja i reciklaže otpadnih voda koje se ponovno rabe za irigaciju ili kao sanitarne i tehnološke vode. Takvi sustavi putem mikrofiltracije i reverzne osmoze štede i do 50 posto količina voda, a rok povrata investicije je 4 - 5 godina.
- U zadnje dvije tri godine nema kiša koje bi punile akumulacije, od rujna lani nije bilo nikakvih značajnih kiša, a ove što padne apsorbira vegetacija. Morat ćemo, među ostalim, početi razmišljati kao regija da navedemo turističke organizacije da počnu odvajati određena sredstva za razvijanje vodne infrastrukture. Oni koji su se opredijeli za golf u Istri ne znam koliko su razmišljali o tome, rekao je tajnik županijskog HNS-a Boris Brajković. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)