Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) nalazi se u "najtežoj situaciji u svojoj povijesti" nakon što joj je prošle godine financiranje zamrznuo njezin najveći doprinositelj SAD, izjavila je danas u sjedištu te organizacije u Parizu generalna direktorica Irina Bokova.
UNESCO je zapao u krizu u listopadu 2011., nakon što mu je Washington, saveznik Izraela, obustavio isplatu sredstava u znak prosvjeda zbog primanja Palestine u punopravno članstvo te organizacije.
Nakon što je SAD odbio UNESCO-u prošle godine uplatiti dogovorenu dotaciju u visini 60 milijuna dolara, ta organizacija, koja među ostalim svojim zadaćama utvrđuje svjetsku baštinu, promiče globalno obrazovanje te podupire slobodu medija, ovu je godinu započela je s manjkom od 150 milijuna dolara u svojem ukupnom proračunu za 2012.-2013. u visini 653 milijuna dolara, upozorila je Bokova.
"Ove ćemo godine prikupiti sredstva koja nedostaju, no to nije dugoročno održiv sistem", kazala je Bokova, napomenuvši kako to ne znači da se UNESCO zatvara, no "zemlje članice morat će promisliti o tome kako dalje". "UNESCO će biti osakaćen", ustvrdila je.
Američko zakonodavstvo zabranjuje financiranje UN-ovih agencija koje odobre punopravno članstvo bilo kojoj skupini čija državna suverenost nije međunarodno priznata. Posljedično, nakon prihvaćanja Palestinske samouprave u punopravno članstvo, američka administracija, koja svoje obveze prema UNESCO-u uobičajeno ispunjava krajem godine, trenutačno je zamrznula sve isplate toj agenciji.
Takva promjena u američkom pristupu dovela je u pitanje provedbu programa obrazovanja o holokaustu povezanog sa širim kampanjama o ljudskim pravima i genocidu, kao i projekta istraživanja tsunamija, koje izravno financira Washington.
SAD-u je u interesu da bude dio UNESCO-a, naglasila je Bokova, dodavši kako se nada da će Washington ponovno razmotriti svoju odluku prije iduće godine, kada će mu zbog neispunjenja obveza biti oduzeta glasačka prava. "Svijet je pun novca, no nije sve u novcu", kazala je Bokova. "SAD nam je potreban u formuliranju zajedničkih politika i utvrđivanju zajedničkih vrijednosti".
UNESCO je zbog situacije bio prisiljen na duboke rezove, otkazivanja projekata i rezanja troškova, zbog čega nije obnovio 336 ugovora o radu, što je 15 posto ukupno zaposlenih u toj organizaciji. Kako bi nadoknadila nedostatak, agencija je osnovala posebnu zakladu radi prikupljanja gotovine, u prvome redu od ostalih zemalja članica.
Bokova, bivša bugarska ministrica vanjskih poslova koja je čelni položaj u UNESCO-u preuzela prije tri godine, uspjela je dosad osigurati 69 milijuna dolara, uključujući po 20 milijuna dolara od Saudijske Arabije i Katara, te manje donacije od ostalih članica, među kojima Turske, Indonezije i Alžira.
Agencija je dobila i posebno programsko financiranje od zemalja koje imaju posebne interese u određenim područjima, a danas bi trebala potpisati i 20 milijuna dolara vrijedan sporazum s Norveškom za programe obrazovanja i održivog razvoja.
"Time popunjavamo rupe, ali ne dugoročno. Potreban nam je predvidljivi proračun", kazala je Bokova. "UNESCO je postao kolateralna žrtva političkih previranja na Bliskom istoku. Mislim da to nije pošteno", dodala je. (Hina)