Problem migranata neće riješiti žica, nego dogovor dviju zemalja

(M. MIJOŠEK)
(M. MIJOŠEK)

Predsjednik slovenske regionalne stranke Oljka Valter Krmac, političar iz susjedstva što ga istarska i hrvatska javnost slabo poznaje, posljednjih je dana jedan od najvećih promicatelja suradnje i dobrosusjedskih odnosa. Uz gradonačelnika Pirana Petera Bossmana, Krmac je jedan od najotvorenijih kritičara prakse službene Ljubljani da pomoću žilet-žice brani "deželu" od migranata koji kroz Istru vjerojatno neće nikada ni krenuti put Zapadne Europe.

- Ako želim biti iskren, moram priznati da sam očekivao više naših ljudi na prosvjedima protiv žice. Ipak, podupiru nas mediji i to je dobro. Istrijani su malo "zatvoreni" ljudi, ali stanje duha u slovenskom djelu Istre jednako je onome kao što je u hrvatskom. Većina stanovnika je protiv žice i ona nam smeta, kaže nam Valter Krmac.

- Kako komentirate istraživanje objavljeno u dnevnom listu Delo da više od osamdeset posto Slovenaca podržava instaliranje žice duž granice?

- Mislim da istraživanje Dela nije točno. Državna granica treba biti zaštićena demokratskim sredstvima jer u 21. stoljeću nema mjesta bodljikavoj žici i mi protiv toga prosvjedujemo. Ako treba štiti europske granice, to je druga tema i mi o tome ne odlučujemo. Ali, svakako nije rješenje u bodljikavoj žici!

- Kakvo rješenje problema predlažete krenu li uopće migranti putevima preko Istre?

- Rješenje se može pronaći na drugi način. Ako postoji problem migranata koji žele proći preko naših prostora, onda se on može riješiti dogovorom dvaju zemalja i usmjeravanjem migranata. Ne može ih se zaustaviti žicom i ograničiti kretanje, ali se mogu usmjeriti.

- U javnosti se ističe kako žičane ograde nikada nisu dijelile Istru?

- Mnogo je zajedništva u Istri koja je podijeljena tek nakon Drugog svjetskog rata, ali ne sa žicom. Imamo zajedničke vrijednosti koje opstaju i povezuju nas kroz povijest, gospodarstvo, kulturu i prostor gdje živimo. Istra to treba iskoristiti kao euroregija jer je Europa zapravo prostor za udruživanje regija. Mnogo je sinergije u mogućoj euroregiji Istri. Primjerice, u turizmu se možemo reklamiramo kao Istra, kao jedna Istra. Termin "Slovenska Istra" za turiste ne znači ništa.

- Dvije Istre ne dijeli samo žica, nego i praktični problemi, poput vinjeta koje trebaju za slovenske autoceste ako želimo do Italije?

- U posljednje vrijeme bavimo se problemom vinjeta, koji je posve nepotreban. Umjesto da napravimo autoput do graničnog prijelaza, mi tražimo vinjetu za pet kilometara. Kao regija to možemo riješiti sami jer su nam ciljevi zajednički. Mi smo državi Sloveniji poručili da su nam vinjete neprihvatljive - želimo autoput. Želimo da Istra zajednički koristi i bolnicu u Izoli, kao i sve druge stvari koje su od zajedničkoj interesa.

- Službena Ljubljana ne razumije Slovensku Istru?

- Slovenska Istra je slijepo crijevo slovenske politike, mi smo tu da nas iskorištavaju i to nam ne odgovara. Mnogo smo izgubili nakon 1991. u gospodarstvu, turizmu i drugim djelatnostima. Ne vidimo budućnost u maloj Sloveniji, nego u euroregiji Istri.

To je problem državne politike koju mi ne podržavamo. Kad bi Istra bila euroregija, problem granica ne bi postojao. Treba proteći mnogo vode da dođemo do jasnog i dugoročnog cilja. Danas moramo postaviti temelj na kojem je naredne generacije organizirati svoj život. Smatramo na temelj za zajedničku politiku euroregije trebamo graditi zajedno s IDS-om. (Dubravko GRAKALIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter