U ciklusu SMS razgovora "Poznata Istra", koje Roberta Razzi svakog mjeseca vodi u kutku Multimedijalnog centra Luka s istarskim umjetnicima i kulturnjacima, u petak je gostovao Dario Marušic, istaknuti i priznati glazbenik i istraživac tradicijskih glazbi Istre.
"Ne volim se eksponirati jer prije ili kasnije dogodi se da se nadem na mjestu na kojem ne osjecam da pripadam", kaže Marušic ponukan pitanjem o anonimnosti i njegovoj cestoj netoleranciji prema opceusvojenom sistemu vrijednosti. "Konstanto je prisutna logika natjecanja i to mi smeta. Mene to ne zanima, ne dok ljudi kopaju po škovacama da bi se mogli prehraniti. To je važno i loše se osjecam kada vidim da postoji toliki postotak onih koji se unatoc tome natjecu. To je znak primitivizma i jako se loše osjecam u tom svijetu", pojašnjava.
Razgovor je neminovno poveo i do podsjecanja na godine djelovanja Istranove, sastava koji je bio smatran izrazito bitnim pripadnikom europskog folk-revivala, a u cijem je osnivanju i radu sudjelovao i Marušic. Bilo je govora i o osjecaju pripadnosti odredenom entitetu, što nerijetko biva temom kada je rijec o Marušicu i njegovom odrastanju i životu na granici.
"Ja sam Istrijan, a osjecam se 100 posto Slovenac, 100 posto Hrvat i 100 posto Talijan", kaže i dodaje da sve istarsko priznaje i tolerira, svaki osobni osjecaj pripadnosti u istarskom prostoru, pa tako i onaj Jorasov. "I on ima pravo misliti što hoce, kao što je i moja nona imala pravo misliti da covik nikada ni poša na lunu", prica Marušic. U tom se kontekstu osvrnuo i na ljubav prema državi i tek kratko rekao da voljeti može ženu, hranu ili pice, a da na državu može eventualno popiz...
Na pitanje o aktualnoj predsjednickoj kampanji i pracenju politike uopce Marušic veli da ga zanima i da ce kampanju zasigurno pratiti, iako zna da vrlo vjerojatno nece ni za koga glasati. Odgovara i da nikada, ni za kakav novac ne bi postao režimski glazbenik i naglašava da kao takav nikome i nigdje ne pripada. Bilo je govora i o svjetskom trendu world musica koji u Hrvatskoj svoju popularnost stjece pojmom etno glazba. "Tradicijska glazba tim diskografskim potezom nije dobila ništa, Martin Glavaš sigurno nije prodao veci broj sopela jer je Tamara Obrovac postigla uspjeh", istice.