Privatnim iznajmljivačima (ne) treba energetski certifikat

Od iduće godine sa ili bez energetskog certifikata? (Arhiva)
Od iduće godine sa ili bez energetskog certifikata? (Arhiva)

Turistička zajednica Istarske županije objavila je na svojoj web stranici da privatni iznajmljivači moraju, sukladno odredbama zakona, od početka iduće godine pribaviti energetski certifikat ako se i dalje žele baviti tom djelatnošću. Istovremeno, Zajednica obiteljskog smještaja pri HGK i dalje je mišljenja da iznajmljivači takvu obavezu ne bi trebali imati.

S obzirom na brojne upite po tom pitanju, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja objavilo je i dodatno pojašnjenje o obvezi izrade energetskog certifikata u slučaju iznajmljivanja zgrade ili njezinoga posebnog djela.

Tumačenje zakona

Prema njihovom objašnjenju, svaka zgrada stambene i poslovne namjene ukupne površine veće od 50 kvadrata ili njen posebni dio koja će se nakon 1. siječnja 2016. godine iznajmljivati, davati u najam ili davati na leasing, treba imati energetski certifikat.

- Odredbom članka 23. stavka 1. Zakona o gradnji propisano je da se energetski certifikat zgrade, odnosno njezina posebnog dijela, izdaje za zgradu, odnosno njezin poseban dio za koji je potrebno koristiti energiju za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom, osim za zgradu koja ima rok uporabe dvije godine i manje, za zgradu namijenjenu održavanju vjerskih obreda, za zgradu ukupne korisne površine manje od 50 kvadrata te industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama, stoji u priopćenju.

Sukladno odredbi članka 24. istog zakona, vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat, odnosno njezina posebnog dijela, dužan je prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade ili njezinoga posebnog dijela pribaviti energetski certifikat. Inače, obveza pribavljanja energetskog certifikata prilikom prodaje vrijedi za Republiku Hrvatsku od njenog punopravnog članstva u Europskoj uniji, odnosno od 1. srpnja 2013.

Međutim, suprotno upozorenju Ministarstva, Zajednica obiteljskog smještaja pri HGK i dalje ostaje pri svom mišljenju da iznajmljivačima ne treba certifikat.

- Provodimo intenzivne razgovore na tu temu, a Ministarstvo graditeljstva pozvali smo i na naš Forum obiteljskog smještaja u Poreč 12. i 13. listopada, pa očekujemo i prvu kvalitetnu raspravu zainteresiranih strana, kaže nam predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja Nedo Pinezić.

Različita kategorija

Pinezić podsjeća da nema osnove za nametanje obaveze posjedovanja energetskog certifikata za privatne stanove, kuće, domaćinstva u kojima se pružaju usluga smještaja turistima. Tvrdi da ovaj smještaj nema status poslovnog objekta te da se radi o objektima stanovanja u vlasništvu građana. Ističe kako usluga smještaja u domaćinstvu nije ista kategorija kao najam ili iznajmljivanje stambenog prostora, što u naravi predstavlja stanodavstvo, odnosno najmodavstvo. Najamoprimatelji, naime, uživaju korištenje takvih stanova u svojoj režiji, sami plaćaju troškove energije, odvoza smeća, potroška vode, kanalizaciju, troškove telekomunikacija i ostale komunalne troškove. Objašnjava da će tako u slučaju iznajmljivanje stanova zakupci stanova imati uvid u razred potrošnje energije za grijanje/hlađenje stana.

- Međutim, korisnici usluge smještaja u domaćinstvu ne plaćaju energiju, vodu, odvoz smeća, čak ni troškove telekomunikacijske infrastrukture, internet ni ostale komunalne troškove. Oni plaćaju uslugu smještaja koja uključuje sve navedene troškove te troškove čišćenja, održavanja i drugih usluga prema ponudi.

Bitna je razlika između iznajmljivanja stanova i pružanja usluga smještaja u domaćinstvu i u poreznom tretmanu, kao i u uvjetima za ugovaranje najma odnosno korištenja usluga, objašnjava Pinezić.

Drakonske kazne

Odredba o obvezi pribavljanja energetskog certifikata stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine. Iznajmljivanje se u ovom kontekstu odnosi i na turističku djelatnost. Ako se certifikat ne izradi, zakonom su predviđene kazne od 5.000 do 10.000 kuna za prekršaj fizičke osobe, odnosno od 15.000 do 30.000 kuna za prekršaj pravne osobe kao vlasnika zgrade. Nadzor će provoditi inspekcija nadležna za trgovinu. (Piše Barbara BAN)


Podijeli: Facebook Twiter