Prije četiri godine kada je u ministarsku fotelju zasjeo Veljko Ostojić, glavne smjernice rada Ministarstva turizma bile su usmjerene na smanjenje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu na 8 do 10 posto, privatizaciju državnih turističkih tvrtki, povećanje konkurentnosti sektora, rješavanje pitanja turističkog zemljišta te reorganizaciju turističkih zajednica. U međuvremenu, nakon godine i pol mandata došlo je do smjene Ostojića, kada je ministarsku funkciju preuzeo Darko Lorencin, koji će u ime IDS-a mandat odraditi do kraja.
Pa iako se krenulo punom parom u smjeru ostvarenja svega zacrtanog, time što se PDV odmah smanjio na 10 posto u turizmu i ugostiteljstvu, donesena je dugo očekivana strategija razvoja hrvatskog turizma te su krenule prve privatizacije, ipak, sve je stalo smjenom Ostojića, a zatim i njegove čelne osobe u HTZ-u Meri Matešić. Potom je PDV dignut na 13 posto. Kadroviranja su nekako zauzela dobar dio mandata pa nije ostalo puno vremena da se zapravo ostvare oni najvažniji zadaci koje u srži muče hrvatski turizam, iza kojeg je bez obzira na sve još jedna uspješna sezona. Doduše, odrađeno je puno malih pomaka.
Neriješeno turističko zemljište
Ipak, dva najvažnija zakona - zakon o turističkom zemljištu i turističkim zajednicama - nisu izmijenjeni. A na njima počiva prava konkurentnost turističkog sektora. Zakon o turističkom zemljištu, koji je donesen za vrijeme ministra Damira Bajsa, nije doživio svoje promjene pa i dalje ostaje u neprovedivom obliku, što odvraća hotelske kuće od ulaganja, prije svega u kampove. Mnogi su se, bez obzira na neriješeno vlasničko pitanje, odlučili za investicije jer žele bolju klijentelu u tom najprofitabilnijem smještajnom segmentu, međutim to nije slučaj sa svim kampovima.
Upravo iz tog razloga, primjerice pulski Arenaturist, do daljnjega ne želi značajnije ulagati u svoje kampove. Očito oko ovog zakona ima previše interesnih zajednica da bi postojala volja i želja da se konačno raščisti i ovaj gordijski čvor. Ipak, za razliku od prije, sada se barem po Bajsovom zakonu plaćaju koncesije, iako niti jedna hotelska kuća još uvijek nema niti jedan koncesijski ugovor.
Žalosno da se u četiri godine nije uspio reorganizirati sustav TZ-a, o čemu se čitav mandat raspravljano, iznosilo prijedloge, otvarale se javne rasprave. Naravno, budući da se sve radilo u smjeru ukidanja malih i neprofitabilnih TZ-a, gdje se novac iz boravišne pristojbe i članarine u većini slučajeva "gubi", ministar je izgubio bitku s lokalnim moćnicima koji nisu dali da im se diraju TZ-i iako su mnogi samo mrtvo slovo na papiru.
Loše je primjerice da jedan Gorski kotar ima čak devet "siromašnih" turističkih zajednica koje uopće zajednički ne surađuju. Glavni im je cilj da postoje radi sebe samih i možda nekoliko zaposlenih, većinom po političkoj ili rodbinskoj liniji, dok njihova prava funkcija ostaje u sjeni - a to je udruživanje, promocija i stvaranje novih proizvoda. A takvim primjera ima na sve strane.
Još se prije godinu dana znalo da novi zakon neće uspjeti doći do Sabora, pa ipak su se prijedlozi iznosili u javnost. A očito je snažnija volja za tako snažnu reorganizaciju ovog glomaznog sustava zapravo izostala.
Uspjela privatizacija
Lorencin je doduše nakon Ostojića počeo gurati projekt Hrvatska 365, kojim je uspio barem na razini promocije i stvaranje proizvoda spojiti TZ-e. Bio je to uspješan prvi korak prema cjelovitoj reorganizaciji. Pitanje je hoće li novi ministar nastaviti u tom smjeru, iako to strategija nalaže. Ako na istom mjestu ostane sadašnji ministar, možda se i taj zakon uspije progurati, jer se, nažalost, sa svakom promjenom čelnih ljudi mijenjaju i prioriteti rješavanja određenih problema, pa tako i u turizmu.
Ono što se dobrim dijelom uspjelo provesti je privatizacija državnih hotelskih kuća. Upravo u tom segmentu krenule su nove investicije. Od planiranih 16 državnih tvrtki, u četiri godine u predstečajnim nagodbama restrukturirano je 13 društava (11 društava u većinskom vlasništvu i 2 društva od posebnog interesa za RH). Za osam društva prihvaćen je plan restrukturiranja pred mjerodavnim nagodbenim vijećima, a za šest društava sklopljena je i nagodba pred nadležnim trgovačkim sudom.
Od navedenih osam društava za šest je pronađen strateški partner, dok za dva društva plan restrukturiranja ne predviđa povezivanje sa strateškim partnerom u ovom postupku. Inače, u ovim objektima leži čak 10.814 kreveta u hotelima i turističkim naseljima te 9.626 u kampovima. Za stalno zapošljavaju 968 osoba, i još toliko sezonaca, a u narednih pet godina predviđa se da će se u tu imovinu uložiti 861.400.000 kuna.
Što se pak tiče takozvanih brownfield investicija, odnosno privođenja vojne imovine u funkciju, uspjelo se doći do faze da se objavio javni poziv za sudjelovanje na međunarodnom natječaju za javno prikupljanje ponuda za famozne Kupare, dok je za Muzil tek pokrenuta inicijativa za realizaciju razvojnog projekta. Također, tek je pokrenuta procedura za proglašenje potencijalnog strateškog projekta za lokacije Hidrobaza, Sarccorgiana u Puli, te Larun golf resort nedalekio Tara. (Barbara BAN)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU