Novoizgrađeni spomenik narodnom svećeniku poginulom u NOR-u Šimi Milanoviću, otkriven je uz cestu Buzet - Brest, nedaleko mjesta gdje je stradao kao prva žrtva Romelove ofenzive. Spomenik su otkrili najmlađi stanovnik sela Slum 11-godišnji Alen Posedel, najstarija stanovnica Sluma 82-godišnja Marija Zlatić te njena vršnjakinja Danica Rajko, nećakinja pokojnog Milanovića koja je tih ratnih godina živjela u župnom dvoru u Slumu gdje je Milanović obavljao pastoralnu službu.
- Drago mi je da je spomenik podignut, a opet toliko mi je teško jer ne mogu zaboraviti kako je ubijen, rekla je sa suzama u očima Danica Rajko. U povodu otkrivanja spomenika Šimi Milanoviću, obljetnice ratnih događanja na Ćićariji i 70. obljetnice oslobođenja zemlje, u selu Slum, na livadi između crkve i spomen obilježja NOR-a, održan je masovan antifašistički skup na kojem su svim sudionicima dobrodošlicu zaželjeli predstavnici sela Slum Miloš Božić i Branko Zlatić.
- Istine radi, Šime Milanović, župnik u tim teškim ratnim danima kada se radilo o biti ili ne biti, opredijelio se za ono što je najuzvišenije moglo biti - stao je uz vlastiti narod, uz svoje Slumce i dijelio s njima dobro i zlo, rekao je Miloš Božić.
Predsjednik Udruge antifašista Buzeta Edo Jerman s ponosom je istaknuo da je izgradnjom spomenika narodnom svećeniku Šimi Milanoviću, prije svega velikom čovjeku, domoljubu, humanistu, partizanu, realizirana višegodišnja želja. - Šime Milanović rođen je 1905. godine u Kringi, a zaređen 1933. godine. Kao istaknutog narodnjaka često su ga napadali fašisti. Postao je žrtva njemačke vojske u prvoj Romelovoj ofenzivi na Istru. Ubijen je na cesti prema Buzetu u listopadu 1943. godine hicem u glavu. Nijemci su pokušali uvjeriti laniškog župnika i dekana Josipa Aničića da su kod Milanovića u torbi pronašli nekoliko bombi što je neistina kojom su se željeli opravdati, istaknuo je Jerman.
Naglasio je također da se kao mnogi svećenici u Istri i Milanović odmah po kapitulaciji Italije uključio aktivno u NOP i borio za socijalnu i nacionalnu pravdu, pridružujući se željama Istrana za oslobođenje zemlje od fašističkog režima i sjedinjenje Istre domovini Hrvatskoj, a bio je i član NOO-a sela Slum gdje je iskazivao spremnost za pomoć mještanima toga kraja. Govoreći o aktualnom trenutku, Jerman je retorički upitao otkud hrabrost nekih koji bi htjeli da se zaborave strahote rata.
- Na žalost i 70 godina nakon rata moramo se boriti argumentima i istinom protiv laži i protiv iskrivljavanja istine. Strahovati od fašizma i nacizma koji jača i s kojim se na žalost susrećemo. Nećemo dati da nas se proganja i ponižava niti ćemo zaboraviti žrtve NOR-a; 17.000 Istrana od toga 621 Buzećana i 241 Ćića, istaknuo je Jerman te poručio da je budućnost antifašizma u mladima.
Neven Mikac, načelnik laniške općine, teritorijalno najveće, ali stanovništvom najsiromašnije istarske općine na čija 144 četvorna kilometra živi svega 329 stanovnika i koja je neovisno o tome ostala bez statusa posebne državne skrbi, poručio je kako se nada da će županijske i državne vlasti ubuduće imati više sluha glede integralnog razvoja takvih područja koja zaostaju u razvoju. Potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske te predsjednik županijskog Saveza udruga antifašista Tomislav Ravnić, govorio je o odnosu crkve prema svećeniku Šimi Milanoviću.
- Kada govorimo o svećenstvu, moramo biti iskreni. Svećenici su u velikoj većini časni, vrijedni i pošteni, ali ima onih koji relativiziraju našu povijest i šire mržnju. Većina istarskog svećenstva bila je u II. svjetskom ratu na strani slobode, sjedinjenja i oslobođenja Istre od ropstva, međutim crkva to relativizira kako bi nas uvjerila da oni svećenici koji su bili u borbi, možda nisu dostojni vjere. U Istarskoj enciklopediji je 138 biografija svećenika i crkvenih dostojanstvenika, te je podatke dala Crkva, ali tamo nema Šime Milanovića ni Kuzme Jedrejčića, svećenika koji je blagoslovio partizansku zastavu, ni mnogih drugih. Mi moramo čuvati istinu, stoga tražimo od našeg kardinala da se izvine hrvatskoj javnosti, a obratit ćemo se i Svetom Ocu Papi koji zaslužuje izuzetno poštovanje jer je veliki humanista i čovjek koji želi dobro cijelom čovječanstvu, naglasio je Ravnić.
Istarski župan Valter Flego poručio je da je su rujanske odluke, povijesne Pazinske odluke, događaj 20. stoljeća u Istarskoj županiji.
- Antifašizam je bio i borba u NOR-u, ali on je puno više od toga, rekao je Flego. Naglasio je da je antifašizam i ono što ovih dana rade i Austrija i Njemačka vezano za prihvat izbjeglica, za razliku od bodljikave žice i vojske na granicama, koji sigurno to nisu.
- Antifašistička borba ne predstavlja samo borbu za slobodu, nego i borbu za uspostavu temeljnih društvenih i demokratskih vrijednosti koje su izraz zrelosti civiliziranog društva, a prisjećanje na žrtvu svećenika Milanovića, znak je borbe protiv svega nečovječnog i znak potrebne utjehe pružene narodu, istaknuo je izaslanik ministra branitelja Ivan Grujić. U kulturno umjetničkom programu sudjelovali su mješoviti pjevački zbor GD "Sokol" Buzet, Klapa Pinguentum, mlada harmonikašica Vanesa Jakac, glazbenici Damir Ugrin, Silvio Ugrin i Valentina Carpenetti, harmonikaš Branko Zlatić te srednjoškolka Martina Černeka. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)