Peruanci se spremaju proslaviti 100. obljetnicu otkrica grada Inka Machu Picchua, turistickog dragulja svoje zemlje i arheološkog cuda koje još ni izdaleka nije otkrilo sve svoje tajne.
Postojanje toga iznenadujuceg kompleksa od kamena podignutog na vrhuncu civilizacije Inka izmedu 15. i 16. stoljeca nakon Krista na padini Anda blizu Cuzca, na jugoistoku Perua, otkrio je svijetu Amerikanac Hiram Bingham. Taj arheolog istraživac, koji je inspirirao lik Indiane Jonesa, došao je do Machu Picchua 25. srpnja 1911. na celu znanstvene ekspedicije.
Objavljivanjem njegovih istraživanja o tom izgubljenom gradu u casopisu National Geographic znamenitost je postala poznata u citavom svijetu. Seljaci iz okolice znali su oduvijek za njezino postojanje.
Stota obljetnica slavit ce se službeno od 7. srpnja, a obilježit ce se i cetiri godine otkad je svrstana medu jedno od sedam svjetskih cuda Zaklade New7Wonders. Machu Picchu trebao bi se pojaviti i na peruanskim novcanicama, a proslava predvida i andske plesove, koncerte, alegorijske priredbe, misticne rituale i predavanja.
Povjesnicari i ostali strucnjaci nisu se uspjeli složiti oko prirode tog mjesta - radi li se o svetištu, zabavištu ili utvrdi. Znamenitost je UNESCO uvrstio u kulturnu baštinu covjecanstva 1983. godine.
Machu Picchu, ili "stara planina" na kecuanskom, nalazi se na 2.400 metara iznad razine mora. Do njega je moguce doci vlakom iz Cuzca ili pješice Putem Inka za nekoliko dana. Zauzima 32.500 hektara, ali izgradeni dio koncentriran je u zoni od 530 metara dužine i 200 metara širine sastavljene od poljoprivrednih terasa i 172 nastambe. Smatra se da je ondje živjelo izmedu 300 i 1.000 osoba. (Hina)