Produljenje osnovne škole na devet godina, reorganizacija mreže strukovnih škola, povećanje broja izbornih predmeta i proširenje udjela gimnazijalaca u srednjoškolskoj populaciji, neke su od novosti iz strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije o kojoj je jučer pod predsjedanjem premijera Milanovića raspravljalo Nacionalno koordinacijsko tijelo za izradu ove strategije.
Ovaj će dokument, koji bi po ocjeni premijera "trebao promijeniti hrvatsko društvo", biti predstavljen javnosti 16. rujna, za kad je najavljena dvomjesečna javna rasprava.
Strategija bi, istaknuto je na sastanku u Banskim dvorima, morala dobiti konsenzus ne bi li se provodila dugoročno i ispunila ciljeve.
Predstavljanje strategije jučer je, kako se doznaje, prošlo glatko i bez povišenih tonova. Najveći je interes okupljenih ministara i predstavnika prosvjetnih i znanstvenih institucija, udruga i sindikata, izazvala reforma sustava visokog obrazovanja, a autori strategije dali su do znanja da je dokument podložan promjenama.
Predstavljajući nacrt strategije, premijerov savjetnik za znanost Neven Budak istaknuo je da su potrebne završne konzultacije prije nego dokument, zajedno s akcijskim planom, puste u javnu raspravu.
- Prvi put se u Hrvatskoj radi sveobuhvatna strategija, koja se ne bavi samo jednim segmentom obrazovanja, već konceptom cjeloživotnog učenja, što je danas nužnost, rekao je Budak.
Naglašena je važnost suradnje obrazovanja i znanosti s gospodarstvom, kvalitetnog obrazovanja učitelja te koordiniranog rada državnih institucija na provedbi strategije. (LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ)