Prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta započet će 10. listopada, a organizatori u zakonski propisanom roku od 15 dana očekuju dobiti oko 800.000 potpisa građana, što je i više nego dovoljno za uspjeh. Ukoliko se te pretpostavke ostvare referendum bi mogao spriječiti predavanje upravljanja stranim tvrtkama na 1.050 kilometara autocesta u Hrvatskoj i to u razdoblju od minimalno 30 do najviše 50 godina. Tada ne bi bilo ništa niti od prihoda u iznosu od tri milijarde eura koliko hrvatska Vlada namjerava dobiti od monetizacije.
Referendumska inicijativa protiv monetizacije priprema se već više od godinu dana i u njoj će sudjelovati veliki broj sindikata i civilnih udruga, počevši od Nezavisnog cestarskog sindikata, Prava na grad i Zelene akcije, pa sve do praktično svih sindikalnih središnjica u Hrvatskoj. Tako bi i štandovi trebali biti organizirani doista u cijeloj Hrvatskoj, ne samo u najvećim gradovima, već i u manjim mjestima uključujući i hrvatske otoke. Cilj je omogućiti svakom građaninu Hrvatske potpisivanje podrške referendumu.
Tajno pregovaranje
Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić naglašava kako je odluka o datumu početka akcije usvojena na Izvršnom odboru, kao i da sada predstoje završne pripreme.
- Mi ćemo 9. listopada, a to je četvrtak kada su sjednice Vlade, organizirati jedan javni prosvjed ili performans na Markovu trgu, a onda ćemo doslovno u ponoć početi prikupljati potpise. Stvaramo jednu široku koaliciju udruga civilnog društva i sindikata, očekujemo podršku niza pojedinaca, te ćemo biti prisutni od Dubrovnika do istočne Slavonije. Razgovarao sam s doista brojnim predsjednicima udruga i kome god sam ponudio suradnju, nije me dosad odbio. Upravo zbog toga, kao i činjenice da se u anketama oko 60 do 70 posto građana protivi monetizaciji, procjenjujemo kao realan cilj prikupljanje oko 800.000 potpisa, što je gotovo duplo više od potrebnog, pa će baš zato biti rezultat kojeg nitko ne može ignorirati. Nije ovdje smisao samo monetizacija autocesta, već želimo proširiti mrežu koju smo izgradili kako bi građani doista mogli sudjelovati u promjenama u društvu i utjecati na njih, a to mogu upravo putem referenduma, naglašava Stanić.
U međuvremenu postupak monetizacije ide dalje unatoč problemima s konzultantima i činjenici da je raskinuta suradnja s odvjetničkom kućom Wolf Theiss, čiji prijedlog nacrta ugovora o monetizaciji nije prihvatilo Državno odvjetništvo. Stoga i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture mora angažirati novog savjetnika, koji će pripremiti ugovor kako bi u zacrtanom roku bilo moguće odabrati koncesionara i početkom naredne godine osigurati isplatu očekivanih tri milijarde eura. Sam postupak pregovaranja provodi se daleko od očiju javnosti što je jedna od najvećih manjkavosti procedure, jer se vrlo malo zna o detaljima pregovora, kao i o uvjetima pod kojima bi autoceste bile monetizirane, te instrumentima osiguranja hrvatskih interesa u nizu važnih pitanja među koje svakako spada i pitanje iznosa cestarine i uvjeta pod kojima se ona može mijenjati.
Svjetske korporacije
Službeno je također nepotvrđeno tko je sve zainteresiran za preuzimanje autocesta u Hrvatskoj, ali se nagađa o nizu uglednih i moćnih svjetskih tvrtki i korporacija. Tako se spominju austrijska grupacija Strabag, talijanski operater Atlantia, španjolska kompanija Cintra iz Madrida, konzorcij Macguarie grupe u sklopu kojeg je i Raiffeisen mirovinski fond, te konzorcij investicijske banke Goldman Sachs s francuskom tvrtkom koja upravlja autocestama, grupacijom Vinci.
Iako je službeno član Savjeta za monetizaciju, Mijat Stanić ističe da nikakvih službenih informacija o postupku pripreme ugovora nema, ali ustraje na argumentima, koji pokazuju da je monetizacija loš i štetan projekt. Naglašava da su građani Hrvatske u zadnjih desetak godina u autoceste uložili oko 15 milijardi kuna kroz cijenu goriva, te još 10 milijardi od naplate cestarine, kao i da Vlada od koncesije autocesta očekuje 22,5 milijardi kuna, što je manje negoli je uloženo u njihovu gradnju. Dodatno Stanić navodi kako se dug autoceste ne može monetizirati koncesijom, kao i da će poreznim obveznicima, odnosno građanima ostati otplata minimalno 15 milijardi kuna kredita. (Darko PAJIĆ)