Prijevremene izbore, koliko god ih se zazivalo, u ovom je trenutku vjerojatno potpuno nemoguce raspisati. No, ne požuri li zakonodavac, pitanje je i kako ce se održati redovni parlamentarni izbori.
Za prijevremene izbore nedostaje izborni zakon uskladen s u lipnju promijenjenim Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Tada je promijenjen nacin izbora zastupnika iz dijaspore u Hrvatski sabor, a pripadnicima nacionalnih manjina, kojih ima manje od 1,5 posto (dakle, svima osim srpskoj nacionalnoj manjini), zajamcena su dva glasa na parlamentarnim izborima.
Pored opceg birackog prava (za bilo koju listu u izbornoj jedinici u kojoj žive), zajamceno im je i posebno biracko pravo kojim biraju pet zastupnika nacionalnih manjina. Dijaspori, odnosno biracima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, osigurana su tri zastupnika, a do promjene Ustava mogli su ih izabrati do 14 (kao u svakoj drugoj izbornoj jedinici), ovisno o tome koliko bi ih izašlo na izbore.
Dodatna poteškoca krije se u cinjenici da se izborno zakonodavstvo (osim tehnickih izmjena) ne smije mijenjati godinu dana prije izbora. Ministarstvo uprave formiralo je 7. rujna internu radnu skupinu za izradu jedinstvenog izbornog zakona.
Zahtjev za takvim zakonom iznijelo je Državno izborno povjerenstvo, zatim GONG, a podržao ga je predsjednik Republike Ivo Josipovic.
Takav bi zakon zamijenio niz sada postojecih izbornih zakona za pojedine izbore i ujednacio brojne tehnicke razlike i nelogicnosti koje postoje.
Prije parlamentarnih izbora nužno bi bilo promijeniti i Zakon o izbornim jedinicama. Taj zakon propisuje da razlika u broju biraca izmedu najvece i najmanje izborne jedinice ne smije biti veca od deset posto, a vec na prošlim izborima ta je razlika bila nadmašena. Rijec je o iznimno važnom zakonu jer se krojenjem izbornih jedinica može utjecati na rezultat izbora.