Okrugli stol o Europskoj prijestolnici kulture 2020. godine održan je danas na pulskom Sajmu knjiga u Istri uz prisutnost predstavnika gradova koji su ušli u finale ovoga najvećeg europskog natječaja te predstavnica Ministarstva kulture.
Bili su nazočni Anastazija Magaš Mesić i Anera Stopfer iz Ministarstva kulture, Nikola Bojić, predstavnik umjetničkog tima grada Pule, pulska pročelnica za kulturu Jasmina Nina Kamber, Igor Mavrin, predstavnik Grada Osijeka, Slaven Tolj koji je predstavljao Rijeku te, putem skypea, Mario Kikas iz Dubrovnika. Prvi je ovo put da su se na jednom mjestu zajedno predstavili gradovi finalisti za ovu prestižnu europsku titulu.
Moderatorica Vlatka Kolarović naglasila je da su svi gradovi prošli iznimno složen postupak, i da su se svi pokazali, čak i oni koji nisu prešli u drugi krug, jer se početno natjecalo devet gradova, a među njima i Zagreb.
Zahtjevna procedura
Pulska pročelnica za kulturu Jasmina Nina Kamber kazala je da je razloga za kandidaturu Pule puno, da je izazov velik "a ono što nas je nekako najviše pokrenulo, što nam je bio jedan od najvećih poticaja da pristupimo natječaju jest jedan od ključnih kriterija natječaja, a to je jasna vidljivost europske dimenzije. Europska prijestolnica kulture, samo joj i ime govori, prijestolnica je Europe, a ne regije ili zemlje u kojoj se grad nalazi. Velik je izazov zadovoljiti u potpunosti taj kriterij oslanjajući se samo na postojeću mrežu suradnji koja je u Puli i Istri izuzetno jaka i razgranata. Kad se osvrnemo na malo širi kontekst, Pula je tu vidjela i prepoznala svoju prednost, prednost iz razloga što smo zbilja odavno svladali lekcije o suživotu, toleranciji, cijenjenju drugog i drugačijeg. Ipak, kada gledamo gdje želimo biti 2020. i u godinama koje slijede, a ovaj natječaj će nam u tome sigurno pomoći, ljestvicu treba postaviti mnogo više".
- Procedura je iznimno složena, Europska komisija i parlament 2014. godine donijeli su odluku temeljem koje su hrvatski gradovi prvi puta u povijesti dobili priliku kandidirati se i postati 2020. prijestolnicom kulture. Iako će samo jedan grad ponijeti tu laskavu titulu, svi koji su aplicirali i pokazali veliki trud u biti su pobjednici, naglasila je Anera Stopfer iz Ministarstva kulture.
Lokalno i europski
Slaven Tolj zapitao se hoće li za pet godina biti Europe, odnosno Europske unije u kontekstu kako postoji danas, te naglasio je da se Rijeka već tri godine bavi sobom, i da su teme koje će predstaviti lokalne, ali i europske, te da će tu biti uključeno i dosta partnera.
Igor Mavrin, govoreći o Osijeku, naglasio je da je to oduvijek bio grad velike raznolikosti, da tu postoje brojne nacionalne manjine i da su prvi na izravan način bili suočeni s migrantskom krizom, a žele i propitati odnos urbanog i ruralnog grada u značajnom prirodnom okruženju.
Igor Bojić, govoreći o pulskoj kandidaturi, naglasio je da je projekt stvorio i konstruktivne tenzije, te da će jedna od tema svakako biti i demilitarizacija grada, kao i valorizacija onoga dijela baštine koji do sada nije dovoljno valoriziran. Naglasio je i specifičan oblik multikulturalnosti, a sve su te teme danas i više nego aktualne.
Mario Kikas iz Dubrovnika veli da se bave sobom, i da će se predstaviti široki spektar grada, slavnu prošlost u drukčijem svjetlu, i suočit se s raznim aspektima Dubrovnika.
- Grad koji postane prijestolnica kulture dobit će puno toga, povećava se vidljivost grada, broj posjeta, turista, noćenja, a samim time i razvoj poduzetništva, i svega drugog kao uzročno-posljedična veza. Svi koji tu sudjeluju povećat će svoje aktivnosti, a bit će i puno mogućnosti stvaranja partnerstva. Osim nagrade "Melina Mercouri" u iznosu od milijun i pol eura, može se i pristupiti raznim fondovima, i može biti puno pomaka u financiranju infrastrukture i baštine, naglasila je Anastazija Magaš Mesić.
Sveučilište generator ideja
Na upit iz publike pulskoj pročelnici za kulturu kako Grad namjerava potaknuti kulturnu proizvodnju i što napraviti budući da je kulturna politika dovela do tapije, Jasmina Nina Kamber rekla je da je upravo projekt EPK jedno od rješenja kojima bi se ubrzale aktivnosti predviđene kulturnom strategijom, i to dugoročno, a tapija je bila upravo poticaj da se krene i žiri je to prepoznao.
Igor Bojić rekao je da je pulsko Sveučilište Jurja Dobrile generator ideja i pozitivne energije.
Do 10. veljače gradovi moraju predati drugu natječajnu knjigu, a u ožujku će članovi žirija obilaziti gradove, a to su ljudi, kako je rekla Kolarović, s iznimnom biografijom, a neki od njih su iz gradova koji su već bili prijestolnice kulture i to s ogromnim budžetom. (Vanesa BEGIĆ; snimio Milivoj MIJOŠEK)