Poznata 119. brigada Hrvatske vojske danas slavi svoj 25. rođendan. Dana 7. rujna po zapovijedi Glavnog stožera formirana je 119. brigada Zbora narodne garde koja je pokrivala cijelu Istru i popunjavala se pripadnicima iz svih općina sve do prosinca kada je formirana 154. brigada. Od tada se 119. brigada popunjava ljudima iz južne Istre, iz Pule, Rovinja i Labina, a 154. brigada iz ostalog dijela Istre. Ispričao nam je to uvodno brigadir Marijan Mužinić, zapovjednik 119. brigade u periodu od 17. studenog 1991. do 30. kolovoza 1992. godine.
Sačuvali mir u Istri
U početku je, kaže, osnovna zadaća 119. brigade bila preuzeti vojne objekte i očuvati mir na Poluotoku, ali prvenstveno u gradu Puli u kojeg su se povukle sve postrojbe JNA iz Istre. Vojne objekte preuzimao je Krizni štab pa 119. brigada i neke potom stavljala u funkciju, a neki nisu u funkciji do dana današnjeg, istaknuo je Mužinić.
- Najvažniji dio bio je preuzimanje vojnog aerodroma gdje se, kao što je poznato, dogodio nemio događaj kada su poginula četiri pirotehničara, od kojih dvojica pripadnika MUP-a, a dvojica 119. brigade. Zrakoplovna baza, ne samo pista, već i objekti i travnate površine, bili su najviše minirani i to je trebalo razminiravati. Više od tri tisuće protupješadijskih i protutenkovskih mina pronađeno je u tom dijelu, a trebalo je razminiravati i putove, elektroinstalacije… Sve je to radila inženjerijska satnija 119. brigade. Imali smo tijekom tih akcija pet povrijeđenih, ispričao je brigadir Mužinić.
Kada je JNA otišla iz Pule između 15. i 16. prosinca 1991. godine stigla je zapovijed da se brigada spremi za odlazak na ličko ratište gdje je sudjelovala u vojnim aktivnostima sve do završetka rata.
- Jedan je vod dragovoljaca išao i na južno ratište, a drugi u Slavoniju kod Babine Grede, tako da su naši pripadnici bili praktički na svim ratnim područjima, ali najviše u Lici. U punom sastavu sa sve tri bojne i logistikom sudjelovali smo i u vojno-redarstvenoj akciji Oluja zajedno s 1. gardijskom brigadom "Tigrovi" na glavnom pravcu Plitvice - Bihač i praktički prvi izašli na državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom, prisjetio se brigadir Mužinić.
Jedan od čelnih ljudi brigade bio je i Roberto Fabris koji se prisjetio svog prvog odlaska na ratište kao zapovjednik 3. satnije 1. bojne 119. brigade.
- Bili smo prva postrojba koja je otišla na ratište na području Brinja, istu noć 31. siječnja 1992. godine poslali su nas da preuzmemo položaj i pritom smo upali u neprijateljsku zasjedu. Tada je poginuo najmlađi među nama, Tomislav Brstilo iz Rovinja koji je imao 18 godina. No, bez obzira na zasjedu, poginulog suborca i dosta ranjenih, jer je kamion naletio na protutenkovsku minu, mi smo nastavili dalje i uspjeli doći do položaja i zadržati ih da ne padnu u neprijateljske ruke. Bilo je to naše vatreno krštenje. Mi, koji smo taj dan došli iz Pule, ne bih rekao nepripremljeni, ali nismo imali taj osjećaj rata, bili smo odmah uvučeni u ratna razaranja. Bila je tu velika zima, temperature do minus 29, ledila se hrana, oprema i mi sami. Bili su to doista teški dani, ali smo brzo oguglali i ušli u rat, ispričao nam je bojnik Fabris.
Ostala ulica i puno uspomena
Drugi težak dio bio mu je s 3. bojnom (labinskom) na području Medačkog džepa i Velebita, gdje su bile izuzetno hladne zime i pokrivali su veliko područje.
- Jedini put kada je brigada mobilizirala tri bojne i bila u punom sastavu bila je tijekom akcije "Oluja" kada smo bili dodijeljeni zbornom području Gospić zajedno s Tigrovima i 138. domovinskom pukovnijom. Prvi smo tada izbili na državnu granicu, no ono što je bilo posebno važno da u cijeloj toj akciji nismo imali niti jednog poginulog, što pripisujem izuzetnom zapovjednom kadru, ali i ljudima s kojima smo bili. Niti kod mobiliziranja, niti kod vraćanja iz Oluje, a radilo se o velikom broju ljudi i vozila i tehničkih sredstava, nikakvih problema nismo imali. Mobilizacija je bila usred turističke sezone, ali i tada i kroz sve godine, odaziv je bio vrlo visok. Nakon Oluje držali smo osiguranje državne granice sve do 23. prosinca '95. kada smo je predali MUP-u, a mi se vratili u Pulu. Tada smo u Korenici osnovali klub 1. bojne 119. brigade i ona funkcionira i dalje, a danas klub ima prostore u Puli u Ulici Bartolomeo dei Vitrei, kaže nam bojnik Fabris.
Budući da je preustrojem Hrvatske vojske ugašena 119. brigada, Grad Pula je obilježio njeno postojanje davanjem imena ulici koja vodi od Veslačkog kluba prema Partizanskom putu. (S. ZRINIĆ-TERLEVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU