Prihvaćena strategija EBRD-a za Hrvatsku do 2020.

Na Poluotoku se ove godine očekuje drastičan pad broja turista iz Rusije (Arhiva)
Na Poluotoku se ove godine očekuje drastičan pad broja turista iz Rusije (Arhiva)

Vlada je na sjednici u četvrtak prihvatila strategiju Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku do kraja 2020. godine, do kada EBRD planira u Hrvatsku ulagati 200 do 300 milijuna eura godišnje, ponajviše u projekte privatnog sektora.

Predstavljajući strategiju ministar financija Zdravko Marić je istaknuo njene tri glavne smjernice – potpora konkurentnosti privatnog sektora, produbljivanje financijskog tržišta radi lakšeg financiranja manjih poduzetnika te promicanje boljeg poslovanja javnih poduzeća.

 Strategiju bi 7. lipnja trebao odobriti i odbor direktora EBRD-a, što je preduvjet za njenu primjenu i kreditiranje.

 Marić je podsjetio i da je EBRD od 1993. godine u Hrvatsku investirala preko 3,6 milijardi eura, većinom u privatni sektor, uz 30 milijuna eura bespovratnih sredstava za razne tehničke pomoći.

Novo ustrojstvo Ministarstva financija

 Vlada je donijela i uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, koja donosi i novu sistematizaciju, s manjim brojem zaposlenih - predviđeno je 8.863 službenika i namještenika, odnosno 486 manje nego dosadašnjom sistematizacijom.

 Cilj joj je bolje, funkcionalnije i racionalnije organiziranje ministarstva, povećanje učinkovitosti rada, rekao je resorni ministar.

 Marić je kazao i kako ova uredba ne nosi nikakve spektakularne promjene, već se prvenstveno radi o tome da se ustrojbena jedinica koja se bavi javnim dugom podiže na jednu višu razinu, sukladno Strategiji upravljanja javnim dugom i Nacionalnom programu reformi.

 Radi djelotvornijeg praćenja gospodarskih kretanja ustrojava se, pak, Uprava za makroekonomske analize, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose, a uredbom se i u okviru Uprave za gospodarstvo i financijski sustav jačaju poslovi vezani uz financijske analize poslovanja tvrtki u državnom vlasništvu.

 Oko tzv. poreznog USKOK-a nema bitnih promjena, on ostaje sastavni dio Porezne uprave, rekao je Marić.

 Time se stvaraju i organizacijske pretpostavke za pripremu Hrvatske za predsjedanje Europskom unijom, istaknuo je ministar.

 Vlada je izdala i nekoliko suglasnosti za zaduženje nekoliko jedinica lokalne uprave i samouprave.

 Gradu Poreču dana je suglasnost za 15-godišnje zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), od 58,66 milijuna kuna, i četverogodišnji kredit kod Privredne banke Zagreb (PBZ), u iznosu od 21,33 milijuna kuna.

 Ukupno 80 milijuna kuna Grad Poreč će koristiti za financiranje izgradnje i opremanja Osnovne škole i sportske dvorane Finida i Osnovne škole Žbandaj.

 Gradu Bjelovaru Vlada je dala suglasnost za zaduženje kod Erste&Steiermarkische Bank u iznosu od 2,5 milijuna kuna na rok od pet godina, za kupnju zemljišta u naselju Sjever za izgradnju nove osnovne škole.

 Općini Tinjan suglasnost je dana za podizanje 2 milijuna kuna kredita kod Zagrebačke banke na rok od 4 godine, za projekt izgradnje nove javne rasvjete.

 Kod iste banke zadužit će se i Općina Đurđenovac, i to za 3,5 milijuna kuna, na 10 godina, za izgradnju nogostupa te izgradnju i asfaltiranje ceste za projekt „Kuća oproštaja“ u Bokšić Lugu te izgradnju društveno-vatrogasnog doma u Našičkom Novoma Selu.

 Usvojene su i izmjene Odluke o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između vlada Hrvatske i Mađarske o korištenju, održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na zajedničkoj državnoj granici.

 Potpisivanje tog sporazuma planirano je u okviru 10. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za suradnju dviju zemalja, koja bi se trebala održati početkom lipnja u Rijeci.

 Sporazumom će se urediti pitanje korištenja, održavanja i rekonstrukcije četiri osnovna granična mosta koji se nalaze na državnoj granici obje države i u zajedničkom su vlasništvu.

 Riječ je o mostu preko Mure između Goričana i Letenje na graničnom prijelazu, potom mostu preko rijeke Mure između Goričana  i Letenje na autocesti, mostu preko Drave između Terezinog Polja i Barča te mostu Drave između Donjeg Miholjca i Saboča.

(Hina)



Podijeli: Facebook Twiter