Prihodi većine građana nedostatni za osnovno


Krajem prošle godine prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečnim prihodom od 6.300 kuna, a, prema njihovoj subjektivnoj procjeni, za zadovoljenje osnovnih troškova ili potreba trebalo im je u prosjeku 8.955 kuna, što je iznos kojim ne raspolaže čak 76 posto hrvatskih kućanstava, pokazalo je istraživanje GfK o prihodima i troškovima hrvatskih kućanstava u 2012. godini.

Istraživanje pokazuje i da prosječna četveročlana obitelj u Hrvatskoj mjesečno u prosjeku ostvari 7.830 kuna prihoda, dok joj je za sve životne potrebe i troškove potrebno u prosjeku 11.130 kuna, dakle 3.300 kuna više od prihoda.

U odnosu na 2011. godinu, iznos potrebnih prihoda jednog kućanstva nije se znatno promijenio, 2011. je iznosio 8.824 kuna, a 2012. godine 8.955 kuna, no prihodi su se smanjili za oko 5 posto, sa 6.610 na 6.300 kuna.

Usporede li se ostvareni i potrebni prihodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno raspoloživih sredstava, u prosjeku bi njihova potrebna primanja trebala biti 73 posto veća od sadašnjih. 

Iz GfK pritom navode da, iako 76 posto kućanstava ima niže prihode od potrebnih, u Hrvatskoj ima 7 posto kućanstava čiji članovi ostvaruju veće, odnosno 13 posto kućanstava koja imaju dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih troškova i potreba.

Promatrano po regijama, najveći se prihodi ostvaruju u gradu Zagrebu, u iznosu od 7.043 kuna, a najniži u Slavoniji, 5.280 kuna. Pritom je u Zagrebu i okolici te Dalmaciji najmanje kućanstava s nedostatnim prihodima (Zagreb i okolica 66,8 posto, Dalmacija 66,3 posto), a najviše u Istri, njih 87,6 posto.

U Zagrebu je i najviše kućanstava s većim prihodima od potrebnih, 13 posto. U Istri takvih kućanstava nema, u Slavoniji ih je svega 1,4 posto, a u Lici 2,4 posto. 

Najveći udio troškova kućanstva, 33 posto, otpada na hranu i piće, a dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 54 posto prihoda kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba, dok je taj udio u 2011. bio 48 posto.

Od ostalih troškova, najveći broj kućanstava izdvaja novac za usluge mobilne telefonije (92 posto), fiksnog telefona (85 posto), te prijevoz (83 posto).

Novac za odjeću i obuću izdvaja 77 posto kućanstava, medicinske usluge i kulturu oko 60 posto, rekreaciju i zabavu 46 posto, duhan i cigarete 45 posto, trajna potrošna dobra 39 posto, a obrazovanje svega 30 posto kućanstava. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter