Privatni bi smještaj u narednih osam godina trebao doživjeti preobražaj, te bi se privatne sobe i apartmani trebali pretvoriti u difuzne hotele, male obiteljske hotele ili pansione, stoji u najnovijem nacrtu Strategije razvoja hrvatskog turizma koji je danas predstavljen u Dubrovniku na Danima hrvatskog turizma. Da bi se privatni smještaj digao na višu razinu, pomoći će mu razni poticaji, a najnoviji je financiranje projekata putem kreditnih linija HABOR-a, najavio je resorni ministar Veljko Ostojić.
Naime, prema najnovijem prijedlogu strategije razvoja turizma, koja će nakon ove prezentacije biti na javnoj raspravi, a potom će biti dalje upućena na usvajanje na Vladu te u Hrvatski sabor, očekuje da će se do 2020. u privatni smještaj uložiti nešto više od milijardu eura. Prema strategiji koju je godinu dana izrađivao Institut za turizam, najviše se ulaganja očekuje u hotelijerstvu, i to između 3,5 i 4,5 milijarde eura jer bi upravo hotelijerstvo trebalo biti glavni pokretač razvoja. Također, očekuje se da bi prihodi od turizma, i to od inozemnih putovanja, trebali 2020. iznositi između 12 i 14 milijardi eura. Što bi značilo da bi oni godišnje trebali rasti od 7,1 do 8,7 posto.
Ova strategija, osim što daje odgovor o budućnosti hrvatskog turizma, ujedno je i podloga za korištenje fondova Europske unije.
A budućnost turizma trebala bi biti sjajna, barem prema razmišljanjima članova Vlade koji su zajedno s resornim ministrom Ostojićem najavili turističkim djelatnicima na već tradicionalnim susretima turističkih djelatnika s Vladom. To se dalo zaključiti i nakon izlaganja potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića, ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, ministra pomorstva, prometa i veza Siniše Hajdaša Dončića te zamjenice ministra graditeljstva Anke Mrak-Taritaš.
Jedna od novina je promjena u zakonu o prostornom planiranju i gradnji gdje T1 i T2 turističke zone više neće biti striktno definirane po pitanju omjera kapaciteta u hotelima i apartmanima, već će o oblikovanju svojih turističkih zona odlučivati gradovi i općine.
Potpredsjednik Vlade istaknuo je da bi se objekti koji nisu priveden namjeni trebali oporezivati, odnosno da bi na takvu neiskorištenu imovinu čak država, općine i gradovi trebali plaćati porez na imovinu čime bi se potaklo da se "ruševine" na najatraktivnijim lokacijama konačno privedu namjeni.
Hajdaš Dončić najavio je promjene u tvrtki ACI kojom bi se trebalo bolje upravljati te da njegovo Ministarstvo priprema novi Zakon o pomorskom dobru i morskim marinama. Također, moglo se čuti da je donesen zakon o poticanju investicija koji bi trebao omogućiti bržu realizaciju investicija od državnog značaja poput golf terena, a novi zakon o gradnji pojednostavit će proceduru dobivanja građevinskih dozvola jer će ubuduće postojati samo jedna dozvola.
- Kriza je Hrvatskoj donijela i nešto dobro jer je usprkos svemu rastao broj inozemnih turista. MMF nas je nedavno pitao zašto idemo na smanjenje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu u ovakvim vremenima, a mi smo im na to odgovorili da to radimo jer je turizam najpropulzivniji sektor i zašto što ima budućnost, zaključio je Grčić. (Iz Dubrovnika Barbara BAN)