U nazočnosti velikog broja posjetitelja u zgradi općine Lupoglav održan je 23. Susret s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine na koje su predavači prof. dr. sc. Slaven Bertoša, mr. sc. Jakov Jelinčić, prof. Josip Šiklić, arhitekt Branko Orbanić i Ivan Brajković govorili o povijesnim temama vezanim uz ove krajeve. No, prije predavanja i pozdrava domaćina, općinskog načelnika Franka Baxe, pjesnikinja Marija Ribarić iz Semića govorila je svoje stihove posvećene Martinji.
Mlečani harali
Publika je pozorno poslušala izlaganje dr. Bertoše o tri pisma istarskog providura za konjaništvo Alvise Zorzija iz vremena Uskočkog rata napisana 1617. i 1618. u Žminju, a odnose se na područje Lupoglava. U njima Zorzi izvješćuje o napadu Mlečana na područje Krbuna i Grobnika, a koliko su to bili krvavi i teški dani svjedoče podaci da je u tom pohodu ubijeno 50 mještana, a napadači su nakon pokolja oteli stoku, odnijeli vino i žito, kuće i sijeno su spalili, a mlinove uništili.
Mr. Jakov Jelinčić govorio je o obiteljima na području župe Vranja u drugoj polovici 18. stoljeća i početku 19. stoljeća prema podacima iz matičnih knjiga od 1758. do 1806. Posjetitelje su ponajviše zanimala prezimena, pa su tako doznali kako je u Vranji u tom razdoblju najviše i to dvadeset, vjenčanih parova imalo prezime Grozić, a trinaest parova prezime Kik, koje na Lupoglavštini više ne postoji. U tom je razdoblju u Vranji vjenčano 126 parova i rođeno 273 djece, u Brestu je vjenčano 97 parova s 223 djece, a u Učki 56 parova od kojih je najviše nosilo prezime Brumnjak. Prof. Josip Šiklić govorio je o popisu stanovništva općine Lupoglav iz 1945. osvrnuvši se na prezimena Lupoglavštine i Boljunštine u urbarima iz 16. stoljeća iz kojih je vidljivo kako neka današnja prezimena u tom kraju postoje već stoljećima, od kada je Ivan Kružić na to područje doselio Hrvate.
O gradnji suhozida i tom tehnikom izgrađenih skloništa govorio je Orbanić. U Istri se suhozidna skloništa, dakle kažuni, najčešća nalaze u južnoj Istri. No, nisu nepoznati ni u drugim krajevima Istre, pa je tako javnosti predstavljen i jedan stari kažun na Lupoglavštini. Ivan Brajković, koji je kao prometnik vlakova u Lupoglavu radio od 1974. do 1980. govorio je o 140 godina željeznice u Istri. Posebno je istakao kako je 1980. rekonstruirana željeznička stanica u Lupoglavu za potrebe prometa drva i stoke prema luci Bršica, koja je trebala postati glavna luka srednje Europe za te terete. No, kada je došlo do razgraničenja između Hrvatske i Slovenije pruga Divača-Pula izgubila ja na dotadašnjem značaju. Stoga smatra kako se sve razine vlasti u Hrvatskoj moraju založiti da se promet istarskim prugama obnovi jer to je najkraći i najekonomičniji put od srednje Europe do mora.
Ki san ja
U prigodnom su programu učenici trećeg razreda osnovne škole u Lupoglavu Arno Dotlić, Bartol Daus i Borna Škrlj predstavili projekt "Ki san ja" koji su proveli s mentoricama Kristinom Ravnić i Brankom Andrić Ružić, a odnosi se na istraživanje porodičnog stabla i života svojih predaka. Na kraju je predstavljena knjiga Valdija Glavića "Štorija ud Poja", za koju je recenzent dr. Bertoša rekao kako predstavlja vrijedan i sadržajan dokument o Ročkom Polju. Susret s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine zaključila ja pjesmom "Rakija" Marija Ribarić. (Mirjan RIMANIĆ)