Ivan Kolarić, najveći urbani istarski razbojnik 20. stoljeća, suradnik ruralnih bandi stokokradica, osuđen zbog ubojstava i krađa na četiri doživotne robije i 116 godina zatvora, od čega 11 godina samice (šest ih je odradio), tema je svježe objavljenog romana prvijenca novinara i kolumnista Glasa Istre Elia Velana koji će se u prisustvu autora sutra, s početkom u 19 sati, promovirati u oštariji kod Ferlina u Svetvinčentu.
Nakon sutrašnje promocije, slijede predstavljanja romana u nekoliko istarskih gradova, na kojima će se moći i kupiti roman - idućeg petka 23. siječnja u Puli (kavana Cvajner), pa u Rovinju 30. siječnja, Žminju 6. veljače i Pazinu 13. veljače.
Ivan Kolarić (1900. Pula - 1986. Pula ) zadobio je mitske dimenzije i zbog uspješnog bježanja od šestomjesečne policijske hajke od srpnja 1923. do siječnja 1924., kada je, nakon što ga je izdao prijatelj - kriminalac, uhićen u Trstu. Iz zatvora izlazi tek 1948., a zatim je radnik, iscjelitelj, te u starosti ispisuje svoje memoare.
No, nije ovo samo roman o tom "neprijatelju broj 1" Pule i ondašnje Italije tih ranih 20-ih godina prošlog stoljeća, kojega je Velan dobro istražio kroz novinske i znanstvene članke. Roman zahvaća i socijalne i političke prilike u Istri za tadašnje demokratske Italije koja i prije dolaska fašista na vlast, kako je Velan naglasio prošlog tjedna na Radio Labinu, nije znala što će s Istrom. Za razliku od Austro-Ugarske. U tom smislu, glavni lik ovog romana je Istra, koju Velan u radijskom nastupu naziva rajem za bogove, ali paklom za ljude.
Put od Kolarića krvoločnog ubojice do Kolarića iscjelitelja u poznim godinama života, Velan spaja važnim likom iskusnog političkog novinara (ne bez autobiografskih elemenata), koji je isfrustriran informacijskom blokadom i institucionalnim zataškavanjem rezultata istrage o terorističkom napadu koji je 1969. u jednoj banci odnio nevine ljudske živote, koja do danas nije razjašnjeno, uz sumnje u državni terorizam obavještajnih službi.
Velanu je nasilje, i fizičko i duhovno, sa svim pratećim lažima sve do ove naše sumorne današnjice, nit poveznica u romanu, u kojem neki žele iskupljenje i spas duše, a neki to ne mogu jer dušu nemaju. (Z. ANGELESKI)