Svaki treci ucenik u Istarskoj županiji osmi razred završi s odlicnim uspjehom. Postotak odlikaša još je veci na državnoj razini. Prema analizi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u posljednje tri godine broj odlikaša u osmim razredima iznosi 35 posto, no u istom razdoblju iz prvih razreda srednjih škola izlazi svega 11 do 12 posto ucenika s odlicnim ocjenama.
Iako se vec godinama upozorava da u osnovnom školstvu ucitelji petice dijele šakom i kapom, u resornom ministarstvu isticu da "nema nikakve inflacije odlikaša". - Medu izvrsne ucenike spadaju svi oni koji imaju prosjecni uspjeh izmedu 4,5 i 5,0, što znaci da je superodlikaša (onih s 5,0) u osnovnim školama otprilike tek oko šest posto, odgovorio je Duje Bonacci, glasnogovornik ministarstva.
S pet prolazi gotovo svaki drugi
Iako nadležni smatraju da nema govora o napuhivanju ocjena, kad se promatra svih osam razreda, proizlazi da je u prosjeku od 351 tisuce osnovnoškolaca u Hrvatskoj gotovo svaki drugi - odlikaš! Najviše je izvrsnih ucenika, ocekivano, medu prvašicima, cak 73 posto, u Istri ih je još i više - 79 posto. Broj petica zatim lagano opada tijekom nižih razreda, i dalje zadržavajuci visokih 57 posto u cetvrtom razredu (u istarskim školama 60 posto).
Na prijelazu u peti razred dolazi do bržeg pada izvrsnih ocjena te je prošle školske godine bilo 38 posto odlikaša medu petašima, na nivou države i u Istri. Najslabiji je prosjek u sedmom razredu kad se broj odlicnih smanjuje na 31 posto (u Istri na 30). Medutim, zadnju godinu, osmaši ponovno nižu petice ne bi li povecali šanse za upis u srednje škole.
Nastavnici u osnovnim školama priznaju da je trojka nerijetko najmanja ocjena koja se zakljucuje ucenicima.
- Kad sam se tek zaposlila u školi i pocela dijeliti prve jedinice i dvojke, kolege su mi dale do znanja da mi baš nije pametno rušiti ucenike, a niti zakljucivati dvojke, posebice što predajem izborni predmet pa cu sljedece godine ostati bez ucenika. Ispada da trojku tako dobiva onaj tko gotovo ništa ne zna, za cetvorku je dovoljno da se malo više potrudi, dok peticu ima veci dio razreda, kazala je jedna uciteljica talijanskog jezika. Još je veca inflacija petica iz predmeta kao što je vjeronauk, a ucenici se u pravilu ne moraju puno namuciti cak ni da bi iz obaveznih predmeta dobili visoke ocjene.
Ravnatelji srednjih škola upozoravaju da se vec na inicijalnim testovima vidi koliko su ocjene u osmoljetkama daleko od "ogledala znanja".
- Ocjene u osnovnim školama su dobrim dijelom nerealne. Ucenici koji su u osnovnoj školi imali odlican iz matematike, prvo polugodište kod nas završe s jedinicom. Zbog inflacija petica imamo problema kod upisa u atraktivne školske programe za koje postoji velika navala. Dogodi se da se upišu ucenici s boljim ocjenama, a slabijim znanjem, a za one s cetvorkom, koji možda znaju više, ne ostane mjesta. Nešto se mora uciniti da bi upisi postali pravedniji, a moguce rješenje je uvodenje male mature, mišljenja je Josip Šiklic, ravnatelj Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile u Pazinu. No, umjesto male mature Ministarstvo predlaže da srednje škole koje imaju veliki priljev kandidata uvedu razredbene ispite za upis.
Kao moguci problem nejednakom ocjenjivanju navodi slabiju zastupljenost strucnog kadra u manjim sredinama. - Nije svaka petica ista. Iza odlicne ocjene u Trvižu ili u Pazinu ne stoji isto znanje. U manjim školama nedostaje ucitelja, posebice za prirodne predmete pa se dogada da biologiju predaje i ocjenjuje profesor povijesti. No, bolja je i takva nastava nego nikakva, dodaje Šiklic.
Ucenici i roditelji vrše pritisak
Vladimir Miloševic, županijski povjerenik Sindikata hrvatskih ucitelja, s gotovo 33 godine staža ucitelja fizike i tehnicke kulture u osnovnoj školi, cudi se da Ministarstvo tek sada radi analize odlikaša buduci da problem nije od jucer.
- Još sredinom 90-ih dogadalo se da cijele generacije iz nekih osnovnih škola izlaze s peticama, što nije normalna situacija. Svi smo svjesni da pravih odlikaša nema toliko i taj se trend treba zaustaviti... I u srednjim školama su se donedavno štancale odlicne ocjene, ali nakon uvodenja državne mature situacija se promijenila, veli on.
Za razliku od Ministarstva, u Agenciji za odgoj i obrazovanje svjesni su nerealno visokih ocjena u osnovnim školama te upravo formiraju tim savjetnika koji ce vršiti strucni pedagoški nadzor ucitelja kod kojih uoce neobjektivno visok prosjek ocjena.
- Realno je ocekivati 20 posto najboljih, a mi imamo u tom smislu poremeceni sustav. Nedopustivo je da ucitelj daje nezaslužene ocjene jer time dovodi u pitanje kriteriji upisa u srednje škole, stvaraju se frustracije kod ucenika koji dobivaju nestvarnu sliku svojih sposobnosti, a kad zatim dodu u srednju školu, roditelji moraju posezati za instrukcijama da bi im popravili prosjek, veli ravnatelj Vinko Filipovic.
Napominje da vec godinama postoji hiperinflacija ne samo odlicnih ocjena, vec i ostalih ocjena koji nisu realni odraz znanja. Malu maturu smatra samo jednim od rješenja, dok znacajnu ulogu vidi u boljem obrazovanju ucitelja na fakultetima koji bi trebali poraditi na njihovoj kompetenciji ocjenjivanja. (Maša JERIN)
U Istri ima mjesta
Za razliku od nekih zagrebackih gimnazija poput II. ili XV., gdje se ucenici ni s maksimalnih 60 bodova i prosjekom ocjena 5,0 nisu uspjeli upisati zbog pretjerane navale, u Istri takvih problema nema. "Na ovogodišnjim upisima u srednjim školama u Istri konkuriralo je 679 odlikaša, a u gimnazijama je mjesta bilo za 692 pa su se svi ucenici s peticama mogli upisati u ove programe, da su to željeli. No, mnogi su odlikaši otišli u druge škole pa je tako u gimnazijama ostalo mjesta i za vrlo dobre ucenike", kazala je Marija Ivic-Kacan, voditeljica Odsjeka za prosvjetu pri županijskom Uredu državne uprave.
Najvece razlike u ocjenama iz matematike
Najvece razlike u ocjenama u osnovnim u odnosu na srednje škole su u matematici, potom povijesti, opcem uspjehu, zemljopisu i njemackom. Najvecu uskladenost u ocjenjivanju ucenika pokazuju nastavnici hrvatskog jezika. Pokazalo je to istraživanje dr. sc. Marije Bratanic s Uciteljske akademije u Zagrebu, koje je obavljeno na uzorku nekoliko škola. Bratanic napominje da nije iskljuceno da su ocjene niže jer neki ucenici pri prelasku u srednju školu mijenjaju bitno svoje ponašanje, interese i motivaciju, primjerice zbog pubertetskih promjena.