Zbog iznimne suše i cinjenice da prava kiša nije padala vec mjesecima, gotovo je presušila štinjanska lokva, a ribe koje u njoj žive vec se danima "bore za zrak".
Što se može uciniti da se lokva, na koju inace dolaze piti brojne šumske životinjice, sacuva i tako ocuva bioraznolikost ovog podrucja upitali smo Zelenu Istru. Oni su nam naveli da su lokve u nadležnosti Javne ustanove Natura Histrica, ali i proslijedili odgovor aktivista koji se dugo godina bavi lokvama i vodozemcima, Nediljka Landeke.
- Bio sam nedavno na toj lokvi i stvarno je bio nizak nivo vode, ali ista je stvar i s lokvom Šalvela i drugim lokvama i to zbog velike suše tijekom prošlih mjeseci. Ovisno o tome je li poremecen režim punjenja ili je došlo do propuštanja lokve, ona bi se nakon vecih kiša trebala ponovno napuniti, veli Landeka.
Pojašnjavajuci da lokvu naseljavaju kukci i vodozemci koji mogu preživjeti i nakon presušivanja, Landeka smatra da ove životinje ne bi trebale biti bitnije ugrožene. Što se tice riba, navodi da se radi o gambuzijama, neautohtonoj invazivnoj vrsti koja smanjuje biološku raznolikost lokvi pa je ustvari bolje da takvih riba u lokvi niti nema.
Uz rijeci da Natura Histrica radi katastar lokvi kao malih zašticenih vodenih staništa zakljucuje da su lokve u Istri prirodna, ali i kulturna baština Istre jer su nekada ljudi o njima bili više ovisni. (B. PETROVIC)