Nimalo lagan zadatak neće imati vrhovni suci kada im u ruke dođe slučaj Fimi-media i kada budu morali odlučivati o tome je li bivšem premijeru Ivi Sanaderu uskraćeno pravo na pravedno suđenje. To bi, kako proizlazi iz najave njegove obrane, trebao biti jedan od glavnih argumenata za rušenje presude, jer je predaju dva milijuna eura za "crni fond" spominjao isključivo Mladen Barišić, bivši rizničar HDZ-a.
On je nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora te USKOK nije tražio da mu se oduzme bilo koji iznos imovine, dok će Sanader, ako presuda postane pravomoćna, ostati bez pozamašnih 15,3 milijuna kuna. Hoće li za provjeru Barišićevog iskaza biti dovoljno svjedočenje njegovog bivšeg vozača koji je potvrdio tek da ga je vozio u Sanaderovu vilu u Kozarčevoj ulici? Jer u protivnom, Vrhovni sud mogao bi prihvatiti stav Sanaderove obrane da je upravo Barišićev iskaz, kojem je vijeće sa sutkinjom Ivanom Čalić na čelu povjerovalo, bio ključan za donošenje osuđujuće presude protiv bivšeg premijera, a to je zakonski neprihvatljivo.
Barišić nije želio odgovarati na pitanja Sanaderove obrane, niti su njegovi odvjetnici bili nazočni ispitivanju u USKOK-u. Zato su njegove riječi ostale "neprovjerene", barem u onom zakonskom smislu.
To ne dopušta ni Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama koja propisuje da svaka presuda mora biti utemeljena na dokazima što su ih imale priliku provjeriti i obrana i optužba, a to znači da i obrana i optužba moraju imati mogućnost ispitati svjedoka, odnosno u ovom slučaju suokrivljenika.
Je li USKOK mogao izbjeći vlastitu zamku i nagoditi se s Barišićem, i u odnosu na njega zasebno provesti postupak te ga u procesu protiv Ive Sanadera pozvati kao svjedoka? To bi, kako nam tumače pravni stručnjaci s kojima smo jučer razgovarali, bilo puno poštenije, te bi presuda u slučaju Fimi-media imala puno više šansi za opstanak.
Ovako ostaje krajnje neizvjesno kakav će stav zauzeti Vrhovni sud čije je vijeće nedavno zbog ovog istog problema srušilo presudu u slučaju Fina - protiv skupine optuženih za sudjelovanje u seriji oružanih razbojništava među kojima je i ono počinjeno u poslovnici Fine u Zvonimirovoj ulici u Zagrebu gdje su 5. rujna 2005. godine ubijena dvojica zaštitara. I u tom postupku dio okrivljenih optužio je ostale te su oni u konačnici proglašeni krivima "isključivo odnosno u odlučnoj mjeri upravo na temelju iskaza suoptuženika". Nakon takvog zaključka Vrhovnog suda čini se da bi se i na presudu u slučaju Fimi-media moglo gledati na jednak način.
No, jedan od sudaca Vrhovnog suda Marin Mrčela u svom doktorskom radu analizirao je ovakve slučajeve, ali nije došao do istog zaključka kao njegovi kolege koji su donijeli odluku u slučaju Fina i predmet vratili Županijskom sudu u Zagrebu na ponovno odlučivanje.
Sudac Mrčela je u svom radu postavio pitanja ključna i za slučaj Fimi-media. "Može li se donijeti presuda na osnovi iskaza svjedoka ili suokrivljenika koji nije bio podložan ispitivanju i obrane i optužbe?" No, Mrčela istovremeno pita i može li se suokrivljenika natjerati da iskazuje, odnosno da odgovara na pitanja svih stranaka u postupku kada mu zakon omogućava da se brani na način na koji želi? Tako okrivljenik prema hrvatskom Zakonu o kaznenom postupku ne mora uopće odgovarati na pitanja, posebno ne na ona kojima bi sebe ili nekog sebi bliskog izložio kaznenom progonu, sramoti ili materijalnoj šteti. Dakle, na oba pitanja što ih je postavio sudac Mrčela za sada odgovara niječno.
- Presuda se ne smije temeljiti isključivo na iskazu pouzdanika, zaštićenog svjedoka ili prikrivenog istražitelja, no hrvatski Zakon o kaznenom postupku treba mijenjati i dodati da se presuda ne smije temeljiti isključivo na iskazu suokrivljenika kojem se nije moglo postavljati pitanja, zaključuje sudac Vrhovnog suda. (A. RAIĆ-KNEŽEVIĆ/NL)