Zabrana pušenja na javnim mjestima potaknula je mnoge da razmisle o prekidanju te ovisnosti. Premda je danas najveci broj pušaca svjestan da si duhanskim dimom uzrokuje bolest, opstruktivno je ponašanje masovno. U pušackom okruženju kakvo je prevladavajuce u Hrvatskoj dio pušaca odustao je od pokušaja odbacivanja cigareta.
Ipak, kod dijela osoba odluka o oslobadanju od duhanskog dima upravo sazrijeva i vrlo je blizu ostvarenja. Što je važno da bi ucvrstili svoju odluku i ustrajali u njoj, pitamo psihijatra prim. dr. Veljka ?ordevica, ravnatelja Zavoda za mentalno zdravlje i poznatog terapeuta koji je niz godina ukljucen u nacionalne akcije protiv pušenja.
- U trenutku kada osoba odluci prestati pušiti mi joj savjetujemo da se dobro pripremi fizicki i psihicki. Važno je osvijestiti odluku o motivu prestanka. Ako želi prestati pušiti da bi nekome udovoljila, takav je motiv kratkog trajanja. Strah može biti dominantan motiv, jak, ali takoder nije dugotrajan. Onog trenutka kada prestane strah, osoba ponovno pocinje pušiti, pojašnjava dr. ?ordevic.
Motivi su brojni, od ljepote do financijske dobiti, ali ipak cešci su briga za zdravlje sebe i svoje djece, strah od karcinoma, krvožilnih bolesti, od impotencije, neplodnosti.
- Kada je rijec o pripremi za prestanak pušenja, nemoguce je generalizirati. Svaki covjek ima svoj osobni make up: razloge zbog kojih je poceo pušiti, fazu u kojoj se nalazi, koji je tip pušaca, koji su mu motivi za prestanak i koliko su oni snažni. Uloga terapeuta je da osnaži motiv i pomaže mu da ustraje. Razviju li se apstinencijske tegobe, danas postoji cijeli niz zamjenskih nikotinskih sredstava kao što su flasteri, pa cak i lijekovi. No, bez psihološke potpore sve je to slabo uspješno, naglašava dr. ?ordevic.
Relativno je lako prestati pušiti za vecinu pušaca, ali je u pušackom okruženju teško opstati, naglašava. Zato velik broj onih koji su prestali cesto recidivira u prvoj godini nepušenja. Najveci broj pušaca poklekne iz bizarnih razloga - probao je zapaliti samo jednu… Najlakše je rješavati apstinencijski aspekt, on prode u razdoblju od nekoliko dana do 14. Puno je teže riješiti psihološki aspekt. Pušac sebe ni ne pamti bez cigarete. Vezane su uz razlicite rituale u životu i zato mu treba pomoci da doživi sebe kao nepušaca. Kada to prebrodi, onda je relativno lako. Razliciti su razlozi recidiva, ali on je sastavni dio odvikavanja. Neuspjeh je neuspjeh samo ako ne pokušate ponovno. Pokušajte i uspjet cete, milijuni su uspjeli prije vas, porucuje dr. ?ordevic.
- Pušenje je ovisnost koja ima nekoliko faza: eksperimentiranje, fazu psihološke navike do metabolicke ovisnosti. Kada se radi o metabolickoj ovisnosti, a to su oni koji puše dugi niz godina 20 cigareta ili više, kod njih se u procesu prestajanja cesto javljaju apstinencijske tegobe kao i kod svih ostalih ovisnika. Pušenje je zapravo kronicna, recidivirajuca i metabolicka bolest mozga. Kod svih ovisnika u mozgu se stvara sustav ugode, obicno su to dopaminski receptori, pojašnjava lijecnik.
Procjenjuje se da od posljedica pušenja u Hrvatskoj umire 10.000 ljudi godišnje. Gledajuci na svjetskoj razini svake sekunde zbog duhanskog dima umre šest osoba. Sedamnaest puta je veca vjerojatnost da pušac oboli od raka pluca nego nepušac. Prestanak pušenja u bilo kojem životnom trenutku donosi koristi za organizam u roku od 24 sata, isticu lijecnici. Medutim, spoznaja nije dovoljna, treba donijeti odluku.