S matematikom i statistikom, koje govore o velicini i težini medunarodne gospodarske krize, suvišno je odugovlaciti: u godinu dana obim robne razmjene izmedu Italije i Hrvatske je prepolovljen. U 2008. ona je iznosila 7,952 milijarde eura, u 2009. smanjila se na 3,774 milijarde eura.
Nešto slicno, no blaže, dogodilo se i s robnom razmjenom s Europskom unijom: u 2009. je dostigla 19,153 milijarde eura, a godinu dana kasnije smanjila se na 14,093 milijarde. Italija ostaje prvi partner Hrvatske u robnoj razmjeni, odnosno preuzima sedamnaest posto udjela, a slijedi Njemacka s 13 posto.
"Nijemci godinama pokušavaju prestici Talijane, ali ne uspijevaju, što govori da su, unatoc svemu, gospodarske veze s našim jadranskim susjedima cvrste", izjavila je Dunja Konjevod, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, na simpoziju održanom u utorak u Trstu, a posvecenom putu Hrvatske prema Europskoj uniji, s posebnim naglaskom na stanje prometne infrastrukture kako na kopnu tako i na moru.
Susret je održan u sjedištu tršcanske Gospodarske komore u organizaciji hrvatskog Generalnog konzulata u Trstu (sudionike je pozdravila generalna konzulica u Trstu Nevenka Grdinic) te uz potporu javne tvrtke koja upravlja kamionskim terminalom u Ferneticima.
Na susretu u Trstu predstavljeno je jacanje željeznicke infrastrukture na pravcu Rijeka - Botovo prema Madarskoj (sa sadašnjih deset put ce se skratiti za pet sati vožnje), gradnja novih terminala u Plocama i Zadru…
Tajana Huzak iz Ministarstva pomorstva posebno se osvrnula na strategiju razvoja hrvatskog nautickog turizma. Predsjednik tršcanske komore Antonio Paoletti je ustvrdio da Trst namjerava pojacati infrastrukturu vezanu za nauticki turizam i da se to može ostvariti uz jacanje suradnje s Hrvatskom.
Cvjetko Zorovic iz Hrvatske agencije za promicanje stranih ulaganja rekao je da Italija nazaduje na listi najvecih ulagaca, osim kada je u pitanju bankarstvo - Unicredit i Banca Intesa San Paolo drže pedeset posto hrvatskog bankarskog tržišta.
Zorovic je predstavio mogucnost ulaganja talijanskih poduzetnika u industrijske zone, a medu pet primamljivih destinacija naveo je i istarsku industrijsku zonu u Potpicnu gdje "ima još šezdeset hektara slobodnog prostora uz cijenu od pet eura po kvadratu te niz poreznih olakšica".