Ove je godine osjetan još jedan negativan trend - znacajan pad priljeva inozemnog kapitala u Hrvatsku, a to bi se moglo nastaviti i u 2010. Analizirajuci HNB-ove podatke strucnjaci isticu da su inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku tijekom prve polovice godine iznosila 913 milijuna eura što je u odnosu na isto razdoblje lani manje za više od milijardu eura, odnosno 54,3 posto. Upravo su nužnost privlacenja stranog kapitala u iducoj godini domaci strucnjaci apostrofirali kao jedno od mogucih amortizera financijske i ekonomske situacije u zemlji.
Austrija s uloženih oko 620 milijuna eura u prvom polugodištu 2009. uvjerljivo prednjaci na listi izravnih stranih ulaganja; slijedi Nizozemska s uloženih 128,5 milijuna eura, dok je u slucaju Njemacke, trece po redu, HNB zabilježio minus od 27,2 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine! "Za 2010. ne ocekujem veci priljev austrijskog kapitala u Hrvatsku u usporedbi s 2009.", eksplicitan je u odgovoru Roman Rauch, celnik trgovinskog odjela pri austrijskom veleposlanstvu u Hrvatskoj, na pitanje planiraju li se u iducoj godini možda veca ulaganja austrijskog kapitala u Hrvatsku.
U pogledu ocjene klime koja vlada u Hrvatskoj kada se govori o privlacenju stranih investitora te glavnih prepreka s kojima se suocavaju, Rauch na temelju dosadašnjih iskustava austrijskih ulagaca navodi više razloga zbog kojih se u iducoj godini ne treba ocekivati rast ulaganja. Kaže na primjer da Hrvatska ne nudi idealno investicijsko okruženje. Kao argumente za tu tezu nabraja relativno visoke place, zatim nekoliko poreznih poticaja te preceste izmjene pravnih okvira bez prethodnih upozorenja. Nepošten ili nejednak tretman u usporedbi s "hrvatskim" kompanijama, pod koje se ubrajaju i austrijske subsidijare, sljedeci je problem s kojim se investitori susrecu, kao i problem u pristupu sirovinama ili uslugama pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske tvrtke. No, upozorio je da je korupcija glavni problem. Slicne su impresije i nizozemskih ulagaca.
Ekonomski strucnjak Željko Peric i vlasnik konzultantske kuce Caper komentira da u vremenima krize kapital postaje vrlo izbirljiv. "Mi niti prije krize nismo bili narocito atraktivni i jako malo stranih ulaganja je bilo u greenfield projekte, koji donose nova zaposlenja i prihode. Nažalost, glavnina ulaganja je bila u kupnju udjela u vec etabliranim hrvatskim blue chip kompanijama - Ina, ZB, PBZ, HT, Pliva, Lura, pivovare", istice Peric. Prema njemu, takva ulaganja, medutim, nisu donijela nove proizvode, nova tržišta i nova zaposlenja.