Porečki i pulski biskup Dražen Kutleša predvodio je u nedjelju središnje uskrsno euharistijsko slavlje u Eufrazijevoj bazilici. Mnogobrojnim vjernicima, među kojima su bili i turisti, mahom Talijani, čestitao je na hrvatskom i talijanskom jeziku najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava uskrsnuće Isusa Krista i njegova pobjeda nad smrću i grijehom.
Okupljene je pozvao da osnaže svoju vjeru, prihvaćajući misterije koje ljudski um ne može dokučiti i stvari koje su veće od opipljivih i vidljivih, jednako kako s povjerenjem i bez empirijskih dokaza prihvaćaju, primjerice, podrijetlo i događaje prenesene u svojim obiteljima, među bračnim partnerima i svojim najbližima. Kao primjer je naveo Mariju Magdalenu i Isusovu majku Mariju, koje su dolaskom na njegov grob otkrile da njega tamo više nema. Poput njih, pozvani smo da prihvatimo Isusovo uskrsnuće iako to svojim umom ne možemo shvatiti, da se radujemo i prenosimo svoju vjeru riječima i djelima, istaknuo je biskup, uz kojega su bili porečki župnik Rikard Lekaj i umirovljeni svećenik Marijan Bartolić.
- U današnje je vrijeme mnogo jednostavnije ne vjerovati, jer vjera obavezuje. Ako vjerujem i pretpostavljam da Bog postoji, trebam živjeti po moralnim zakonima koji nekad nisu lagani. Upravo je Isus Krist postavio te zakone i predao ih Crkvi kako bi ljudima omogućio da spase svoju dušu i dođu u Kraljevstvo nebesko. Što nam vrijedi sve imati ako izgubimo dušu? Isus, biskup i svećenici bi mogli vjernicima govoriti samo lijepe stvari, one koje vjernici žele čuti, jednako kako bi to mogli činiti roditelji svojoj djeci kad se nađu u problemima. Međutim, pravi roditelj treba reći ono što je pravo, jednako kako političari ne smiju uvijek narodu ići "niz dlaku", već činiti ono što je potrebno i dobro", kazao je mons. Kutleša.
Prenio je i riječi pape Franja da je svaki čovjek velika i neponovljiva vrednota na ovom svijetu te da se na malim ljudima temelji crkva, onima koji "običnim" životima doprinose svojim obiteljima i cijeloj zajednici.
Biskup je govorio i o preobražavajućoj snazi kršćanstva i Krista na pojedinačne živote i čitavo društvo te na konkretan doprinos i promjene koje je kršćanstvo donijelo u svijetu tijekom posljednje dvije tisuće godina. Napomenuo je da je kršćanstvo preoblikovalo poimanje žene koja je ranije bila degradirana i diskriminirana te uvelo pojam jednakosti između žene i muškarca prilikom sklapanja braka, zauzelo se za poštivanje starijih kao ljudskih bića, a ne kao osoba koje su sposobne ili nisu za rad, intenzivno se i organizirano brine za slabije i bolesne te za zdrav život i edukaciju djece koja su u staroj civilizaciji imala više šanse umrijeti nego preživjeti.
Naveo je da u katoličkoj crkvi danas djeluje više od 15 tisuća bračnih savjetovališta, više od 117 tisuća različitih zdravstvenih ustanova koje čine oko 26 posto ukupnog svjetskog zdravstva te više od 15.700 domova za starije i nemoćne. Crkva je osnovala više od deset tisuća sirotišta, 11 tisuća jaslica i 71.482 vrtića koje pohađa sedam milijuna mališana u svijetu, zatim 94.411 osnovnih škola s nižim razredima za 31 milijun učenika, 43.777 osnovnih škola s višim razredima za 18 milijuna polaznika, omogućuje srednjoškolsko obrazovanje za gotovo 2,5 milijuna mladih, a na 1.358 katoličkih sveučilišta i visokih učilišta okuplja tri milijuna studenata.
Svemu tome valja dodati i niz drugih vrijednosti u kulturi, umjetnosti i na drugim područjima, i svatko tko pita što je kršćanstvo učinilo za ovaj svijet i čovječanstvo pokazuje da ne poznaje povijest, rekao je.
- Misija Crkve je trostruka - duhovna, karitativna i edukativna. Tako je njen utemeljitelj Isus Krist htio i zato mu zahvalimo na dobročinstvima koje je darovao i koja se i danas nastavljaju, nastojeći promijeniti svijet da bude bolji za sve njegove stanovnike, poručio je biskup. (Kristina FLEGAR)
