Mirotvorac, vizionar, veteran svjetske politike i jedan od najvećih državnika modernog doba Shimon Peres preminuo je u srijedu u bolnici u Tel Avivu, dva tjedna nakon teškog moždanog udara.
Nacija tuguje za svojim velikanom, a iz svijeta stižu nebrojeni izrazi poštovanja prema bivšem izraelskom predjsedniku i dobitniku Nobelove nagrade za mir.
Peres je bio posljednji živući utemeljitelj izraelske države i gorljivi zagovornik mira i dijaloga s Palestincima. Bio je sudionik gotovo svakog većeg događaja u Izraelu od osnivanja te države 1948., ministar u desetak vlada i predsjednik države.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izrazio je "duboku tugu" i izvanrednu sjednicu vlade počeo riječima: "Ovo je prvi dan Izraela bez Shimona Peresa". Vođa oporbe Isaac Herzog kazao je kako će Peres ostati zauvijek upamćen kao ikona izraelske povijesti".
Peres je umro u snu, okružen članovima obitelji.
"Moj otac je znao reći: Velik si onoliko koliko velikom cilju služiš", rekao je Peresov sin Chemi. "On nije imao drugi cilj od služenja Državi Izraelu".
Moj prijatelj Shimon
Američki predsjednik Barack Obama odao mu je počast kao prijatelju koji "nikad nije odustao od mogućnosti postizanja mira".
"Svjetlo se ugasilo. Malo je ljudi koji mijenjaju tijek ljudske povijesti, ne samo svojom ulogom u ljudskim zbivanjima nego zbog toga što šire naše etičke horizonte i prisiljavaju nas da od sebe samih više očekujemo", navodi se u Obaminoj izjavi.
"Moj prijatelj Shimon bio je jedan od tih ljudi".
Bivši američki predsjednik Bill Clinton, koji je pomogao postizanju mirovnog sporazuma iz Osla, kazao je da je "Bliski istok ostao bez gorljivog zagovornika mira i pomirbe".
"Nikad neću zaboraviti koliko je bio sretan prije 23 godine kad je na travnjaku Bijele kuće potpisao mirovni sporazum iz Osla, najavljujući razdoblje nove nade u izraelsko-palestinskim odnosima", naveo je Clinton u priopćenju.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon poručio je kako bi narode s Bliskog istoka trebao voditi Peresov "duh odlučnosti" u potrazi za mirom. "Čak i u najtežim satima ostao je optimist u pogledu izgleda za pomirenje i mir", kazao je.
Prvi čovjek UN-a istaknuo je da je Peres "neumorno radio za rješenje koje obuhvaća dvije države koje bi omogućilo Izraelu da živi u sigurnosti i harmoniji s Palestincima i širom regijom".
Pružio ruku Nijemcima nakon holokausta
Francuski predsjednik Francois Hollande poručio je da je Peres bio "vizionar koji je impresionirao svoje sugovornike sposobnošću predlaganja hrabrih inicijativa i novih ideja za postizanje tih ideala".
"Možemo mu samo odati počast svakodnevnom predanošću pomirenju i očuvanju i unaprijeđenju njegove vizije rješenja koje obuhvaća dvije države", kazala je visoka predstavnica EU Federica Mogherini.
Njemački predsjednik Joachim Gauck odao mu je priznanje podsjećajući na njegovu "snažnu volju za napredak mirovnog procesa s Palestincima".
"Shimon Peres obilježio je Izrael kao rijetko koji političar... sa snažnim načelima kad se radilo o izraelskoj sigurnosti i snažnom voljom kad se radilo o unaprijeđenju mirovnog procesa s Palestincima, napisao je Gauck.
"Unatoč zločinima nad njegovom obitelji u holokaustu, Shimon Peres pružio je ruku Nijemcima i zbog toga smo mu silno zahvalni", napisao je Gauck.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odao mu je priznanje za hrabrost i domoljublje. "Imao sam sreće nekoliko puta razgovarati s tim velikim čovjekom. U našoj zemlji će biti zapamćen kao veliki zagovornik razvoja prijateljstva Rusije i Izraela".
Od jastreba do mirotvorca
Shimon Peres rođen je u Poljskoj 1923. godine. Kad mu je bilo 11 stigao je u Palestinu, koja je tada bila pod britanskom upravom.
S 25 godina ušao je u politiku zahvaljujući Davidu Ben Gurionu, utemeljitelju Izraela.
Iako se danas na njega gleda kao na velikog zagovaratelja mira, nije uvijek bio pacifist.
Kao laburistički "jastreb", Peres je 70-tih godina kao ministar obrane podupirao izgradnju prvih židovskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Bio je premijer kada je izraelsko zrakoplovstvo bombardiralo libanonsko selo Kana i usmrtilo stotinu civila.
Reputaciju mirotvorca donio mu je mirovni sporazum iz Osla 1993. sklopljen s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO), iako se on nikada nije pretvorio u trajni mir.
Za to je podijelio 1994. Nobelovu nagradu za mir s bivšim izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom i palestinskim vođom Jaserom Arafatom.
Peres, koji je u ranim godinama odbacivao bilo kakav kompromis s neprijateljski raspoloženim arapskim zemljama, rekao je da se promijenio nakon 1977. i povijesnog posjeta egipatskog predsjednika Anvara al Sadata Jeruzalemu koji je doveo do postizanja prvog arapsko-izraelskog mirovnog sporazuma.
"Nema alternative miru. Ratovati nema smisla", rekao je 2013. "Mirovni sporazum je jasan cilj. Židovska država pod imenom Izrael i arapska pod imenom Palestina koje međusobno ne bi ratovale već živjele zajedno u prijateljstvu i suradnji".
"Nisam se ja promijenio. Mislim da se situacija promijenila. Dok je postojala prijetnja postojanju Izraela bio sam ono što biste vi nazvali jastrebom. Čim sam osjetio da su Arapi otvoreni za pregovore, rekao sam da smo i mi za njih", kazao je on časopisu Time u veljači ove godine.
U Izraelu njegova aura posljednjeg preživjelog iz generacije izraelskih otaca utemeljitelja i njegova sveprisutnost tijekom desetljeća nametnula ga je kao najistaknutiju ličnost. Njegovi 'otisci' su na svim važnijim izraelskim postignućima, a u mirovini je imao svojevrsnu ulogu 'mudrog djeda nacije' kojeg se sluša što govori.
U svojoj karijeri dugoj gotovo 70 godina bio je član desetak kabineta: dvaput laburistički premijer, ministar vanjskih poslova, ministar obrane, financija, informiranja, prometa i integracija.
Izrael je zahvaljujući njemu razvio moćnu industriju oružja i aeronautičku industriju. Pedesetih godina zalagao se za vojnu suradnju s Francuskom i smatra se "ocem" izraelskog nuklearnog programa.
Od 2007. do 2014. bio je deveti izraelski predsjednik, i koristio je tu protokolarnu funkciju kako bi promovirao mir, pa se često činio kao jedini protivnik 'jastrebu' Netanyahuu. U svojstvu predsjednika države bio je u službenom posjetu Hrvatskoj 2010.
Službene palestinske reakcije na Peresovu smrt šture su. Palestinski predsjednik Mahmud Abas u priopćenju je rekao da je Peresov odlazak "velik gubitak za čovječanstvo i za mir u regiji".
Među palestinskim stanovništvom zapamćen je dvojako. Priznaju mu mirovnu retoriku, ali naglašavaju da je htio da Izrael diktira uvjete mira. Ističu i njegovu ulogu u gradnji židovskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Bio je šarmantan na riječima, ali na terenu je provodio nacionalističku politiku, rekao je palestinski politički analitičar Hani Masri.
U Libanonu mu neće zaboraviti što je u vrijeme njegova premijerskog mandata i dok je vodio resor obrane osamdesetih godina došlo do izraelske okupacije Libanona i brojnih ratnih pohoda protiv Hezbolaha na jugu te zemlje.
Papa na pogrebu?
Koliko je Shimon Peres bio ugledan govori i činjenica da će mu na pogreb u petak u Jeruzalem sigurno doći američki predsjednik Barack Obama, francuski i njemački predsjednici Francois Hollande i Joachim Gauck te brojni drugi svjetski dužnosnici.
Po izrealskim medijima, na pogreb bi mogao doći i papa Franjo, ali to još nije službeno potvrđeno. Nazočnost pape na pogrebu nekog političara iznimna je rijetkost.
Nije još poznato hoće li u petak na groblju na brdu Herzl biti palestinska delegacija.
Tijelo bivšeg izraelskog predsjednika bit će u četvrtak izloženo u izraelskom parlamentu Knessetu. (Hina)