Na dnevnoj razini uglavnom imamo oko 1.500 posjetitelja na web-siteu Istramet, a kada se s vremenom dogada nešto osobito zanimljivo, broj posjetitelja zna dosegnuti i 7.000 po danu, prica nam Petar Radovan, apsolvent mediteranske poljoprivrede iz sela Žužici, nedaleko od Tinjana. Petar je, s gimnazijalcem Alenom Šterpinom iz Pazina i Goranom Kovacevicem iz Buja, prije nešto više od godinu dana pokrenuo, danas vec prepoznat po ozbiljnosti i preciznosti, meteorološki web-site Istramet.
- Naš web-site postoji od pocetka 2010., a u njegov nastanak i postojanje ukljuceni su ljudi iz cijele Istre, s Kvarnera, iz Rijeke, iz Italije, Slovenije. To su uglavnom mladi ljudi, od 13 do 35 godina, kojima je meteorologija neka vrst urodene strasti. Recimo da se ideja o ovakvom web-siteu koji bi se bavio meteorologijom rodila zahvaljujuci raznim blogovima, forumima i slicno, gdje smo se medusobno upoznali i shvatili da nas ima dosta koji meteorologiju volimo i proucavamo.
Naša je ideja bila u pocetku da se bavimo Istrom, gdje smo postavili 20-ak automatskih meteoroloških postaja, medutim, došli smo do toga da vec imamo podatke i s drugih podrucja, prije svega s Kvarnera i iz Rijeke, a uskoro postavljamo prvu postaju i u Delnicama, u drugim dijelovima Gorskog kotara i Like, kaže Petar.
Normalno i nenormalno
Alen Šterpin, koji nakon završetka gimnazije želi upisati Prirodoslovno-matematicki fakultet u Zagrebu, napominje da automatske meteorološke postaje, osim u Istri, postoje i u Cresu, u Selcu, u Rijeci, na vrhu Ucke.
- Nekomercijalna smo organizacija, neke smo postaje postavili sami, neke su postojale od ranije, a za postavljanje nekih su nam se javili ljudi s raznih podrucja kojima smo pomogli uputama gdje ih nabaviti i kako ih postaviti. Jedna automatska meteorološka postaja košta 841 kunu, tako da smo za neke sami uštedjeli novac i kupili ih, a uvijek je dobro kada ljudi s nekih prostora žele uložiti u to i kupiti postaju jer se onda umrežimo i primamo podatke i s tog lokaliteta, dodaje Alen.
Prognoze s Istrameta su medu najpreciznijima kada je rijec o Istri i Kvarneru. To je stoga jer, upucuju nas naši sugovornici, znaju kako tocno odredena prognoza djeluje na konkretnom podrucju.
- Oduvijek sam volio grmljavine i snijeg. Uglavnom, nama je normalno sve ono što ostalim ljudima nije normalno. Nama je akcija kad je vrijeme ružno, kad je oluja. Još kao mali, uvijek sam zapisivao s teleteksta temperature: Pazin, Rijeka... Govorili su mi moji doma: "Alen, nemoj to delat, još ceš poluditi, previše si u tome..." Kasnije sam se educirao uz pomoc interneta, pa smo se našli i mi kao grupa koja se time bavi, ali i stjece iskustva. Svaki dogadaj nama je iskustvo više, svaka nova kiša, prica nam Alen povijest svoga meteorološkog odrastanja.
Sijerkovic uzor
Dosta mu je za proucavanje lokalne klime znacila knjiga "Istarska meteorološka škrinjica" domaceg meteorološkog autoriteta Milana Sijerkovica.
- On je dosta dobro opisao klimu u Istri po godišnjim dobima, po mjesecima, i tamo se da štošta nauciti. Cesto je u Istri, cesto ga vidim da se šece po Pazinu, radi na knjizi koja bi se bavila klimom Pazina kao svojevrsnim fenomenom, zbog hladnoca koje su netipicne za Istru, kaže Alen Šterpin i ujedno pojašnjava taj fenomen:
- Fenomen je sigurno, zbog kotline. Okolo su brda, a zrak je težak i on uvijek pada prema dolje. Tako se tijekom noci teški hladni zrak slije u kotlinu. Tako nastanu niske temperature, dok je na okolnim brdima toplije. To je glavni razlog zbog cega je Pazin tako hladan, to je tzv. temperaturna inverzija.
Ispod samog Pazina je potok koji je glavni razlog za vecu vlažnost i maglu. Medutim, ima i nekoliko kotlina oko Pazina koje su možda još hladnije.
U zaledu Rijeke, podrucje Cavala i Grobnickog polja je takoder dosta hladno podrucje. Ove zime je bilo cak i do minus 17 stupnjeva, dok je u Pazinu najniža temperatura bila minus 14.
Rast temperature
Za razliku od Alena kojega najviše zanima proucavanje lokalne klime, Petar Radovan se više bavi globalnim zbivanjima.
- Klima na Zemlji se sigurno mijenja, i ovdje kod nas, u našem mikrosvijetu, ako gledamo Istru i Kvarner, u posljednjih 20 godina temperatura je na godišnjoj razini narasla od pola do stupanj i pol. Dakle, trend je podizanja temperature zraka, dok su oborine tijekom proteklih desetljeca stagnirale, a tek u proteklih nekoliko godina malo rastu.
O uzrocima globalnog zatopljenja dalo bi se raspravljati. Vecina službenih izvješca govori da je za to kriv ugljicni dioksid. Medutim, doista je teško zakljuciti zašto baš CO2, jer on u efektu staklenika sudjeluje sa svega dva posto.
Zanimalo nas je što bi onda Petar rekao, može li se uopce kazati kakva nas klima ocekuje iducih godina?
- Ne možemo reci, makar postoje predvidanja, recimo našeg Državnog hidrometeorološkog zavoda, da ce biti sve toplije. A ustvari to baš ne drži vodu jer ako pogledamo prošlost, možemo reci da se kretalo sve u valovima, kao more. Sad smo na vrhu tog vala i za pretpostaviti je da ce klima u sljedecih dvadeset godina ici prema dolje. Znaci, biti ce hladnije, to je puno vjerojatnije.
Šezdesete i sedamdesete su bile toplije, 80-e su bile dosta hladne. Znaci, tada se dogadalo globalno zahladenje, ali to nitko ne spominje. Od kraja 80-ih do danas krece opet zatopljenje, konkretan je naš informirani sugovornik.
Što se tice trendova u svjetskoj meteorologiji, Petar upozorava:
- Postoji velik sukob izmedu znanstvenih struja - jedni govore da se nalazimo u fazi globalnog zatopljenja, drugi govore da se ne zna što ce biti, a treci da je nastupilo vrijeme globalnog zahladenja. Nisu u pravu ni jedni, ni drugi. Najrealniji su oni neutralni, kao mi recimo, jer znaju da sve ovisi o prirodnim ciklusima.
Velike interesne sfere, poput nuklearnih ili naftnih lobija, jako su zainteresirane za meteorologiju. Recimo, mogu platiti nekog meteorologa da govori stvari koje im idu u prilog, odnosno da iskrivljuje podatke, kao što se radi.
Dakle, dobro je biti neovisan i raditi to iz ljubavi.
- Da, jer onda možemo realno sagledavati stvari. Kada bi nam poslodavac bio neki zavod koji bi nam davao naputke kako da se odnosimo prema odredenim stvarima, onda bi to vec bio problem. Medutim, nama život o ovome ne ovisi, ne dobivamo novac za to, tako da možemo biti realni, kaže Petar.
On, Alen, Monika i ostali iz Istrameta pozivaju sve
zainteresirane za kupnju meteorološke postaje da im se jave na njihovu
mail adresu, ili da ih nazovu jer žele širiti mrežu zbog sve veceg
interesa na druga podrucja i regije. To bi za sve bilo korisno. (Piše Tatjana GROMACA VADANJEL)
CIJELI TEKST U SUBOTNJEM TISKANOM IZDANJU