Sredinom svibnja završena je obnova zgrade pulskoga Željezničkog kolodvora čime je vraćen sjaj cijelom kolodvoru sagrađenom daleke 1876. godine za potrebe tadašnje Austro-Ugarske Monarhije i njenih vojnih planova u pulskoj luci. Izgradnjom kolodvora austrougarska vlast dovršila je zadnju dionicu istarske pruge, odnosno odvojka Južne željeznice od Divače do Pule. Obnova kolodvorske zgrade počela je u listopadu prošle godine kada je investitor radova HŽ Infrastruktura počelo ulagati 2,1 milijun kuna u vraćanju prekrasne slike, mnogima koji će vraćenim Zelenim vlakom iz Ljubljane pristizati, prvog utiska Pule.
Pula dobila reprezentativno zdanje
Grad Pula obnovom željezničkog kolodvora dobio je još jednu reprezentativnu zgradu, čija će ljepota dobiti na značenju dovršetkom projekta uređenja rive koja još predviđa i obnovu tramvajske pruge i uvođenje povijesnog tramvaja koji bi s kolodvora rivom išao prema brodogradilištu Uljanik. Kako nas je izvijestio Ivan Kartelo, šef Korporativnih komunikacija HŽ Infrastruktura, uređenje Željezničkog kolodvora doprinos je HŽ Infrastrukture kandidiranju Grada Pule za europsku prijestolnicu kulture 2020.
Zgrada pulskog kolodvora obavljala se pod paskom Odsjeka za prostorno planiranje i graditeljsko nasljeđe Grada Pule jer je kolodvor Generalnim urbanističkim planom grada Pule (GUP) uvršten u kategoriju zaštite austro-ugarske arhitekture ambijentalne vrijednosti gradskog značaja i njene industrijske baštine.
Kolodvor se sanirao i tipološki obnovio metodama znanstvene obrade s mogućnostima vraćanja zgrade u izvorno stanje, s očuvanim izvornim elementima pročelja te mogućnostima adaptacije uklanjanjem neadekvatno sagrađenih suvremenih dodataka na zgradi. Projekt je obuhvatio izgradnju novog krovišta, uređenje fasade, obnovu kamene obloge i ornamenata, uređenje nadstrešnica, popločavanje 1. perona, uređenje stolarije i okoliša zgrade, pojašnjavaju iz HŽ Infrastrukture.
- Bio je to složen proces u kojem se pazilo na svaki detalj, od vrste pjeskarenja kamena, načina obrade metalnih stupova nosača pokrova nadstrešnice s dekorativnim kapitelom i lučnim proširenjima, obnovom fasade i drvenine kolodvora. Uklonjeni su vanjski klimatizacijski uređaji te je izveden novi sistem hlađenja i grijanja u kolodvorskoj zgradi. Vrijednost ovih radova iznosila je oko 360 tisuća kuna, otkrivaju iz HŽ Infrastrukture.
Ovakva ulaganja učinila su od, donedavno, derutne zgrade uistinu reprezentativno zdanje koji je zgradu Željezničkog kolodvora pretvorio u ljepoticu. Inače, u radove se krenulo i zbog derutnosti krovišta koji je propuštao oborine, a koje je bilo sagrađeno je od salonitnih valovitih ploča, pa je obnovljena cijela krovna konstrukcija i pokrivena s klasičnim glinenim kupama. Originalni izgled zgrade morao je biti očuvan kao dio baštine, a osim same zgrade jednako je važno da je uređen i okoliš kolodvora. (Goran ROJNIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU